Moskva ima "kinesku četvrt" koja nema veze s Kinezima

Ako ste nekada bili u Moskvi, vjerojatno ste se šetali kroz centar grada i dio pod nazivom Kitaj-grad. To je jedan od najstarijih dijelova grada. Do njega se od Kremlja pješke stiže za nekoliko minuta.

Doslovan prijevod naziva je "Kineski grad" (China-town, "Kitaj" je na ruskom "Kina"). Naziv često zavara turiste, koji pomisle da je to tipična kineska četvrt ili da je nekada u povijesti ovdje bilo mnogo Kineza. Paradoks je u tome što ovaj dio Moskve nema nikakve veze s Kinom!

Razglednica iz 19. stoljeća sa Spomenikom junacima Plevne na Starom trgu u Moskvi.

Kongresna biblioteka

Prije nego što će dobiti svoj sadašnji naziv, spomenuti dio grada se zvao "Veliki Posad". On je, počevši od 16. stoljeća, bio glavna gradska tržnica. U 19. i 20. stoljeću je preuređen u glavnu poslovnu i financijsku četvrt, gdje se nalazi zgrada ruskog parlamenta (Državne dume) i Lubjanski trg, gdje je bila tvrtka za iznajmljivanje kočija i još mnogo toga - Gornja tržnica, Slavensko-grčko-latinska akademija, starinski samostani, crkve, tiskare, učilišta, banke, sjedala poznatih tvrtki, modne prodavaonice, hoteli, dobro posjećene taverne, tržnice i mnogo samostalnih trgovaca koji su svoju robu nosili u velikim košarama ("korobejniki").

Ne postoji općeprihvaćeno mišljenje o porijeklu naziva "Kitaj-grad". Jedna od najpopularnijih pretpostavki je da naziv potječe od staroslavenske riječi "kita", što znači "ograda". Prvobitno je spomenuti teritorij bio zaštićen od potencijalnih osvajača rovom i zemljanom ogradom "šalovanom" pomoću upletenih pritki. Za ono doba je to bila prilično čvrsta konstrukcija. Do današnjeg dana je sačuvan dio kasnijih zidina od crvene cigle, podignutih u 16. stoljeću, i to je danas značajna kulturno-povijesna znamenitost. Ostali dijelovi zidina su srušeni tijekom 1930-ih.

Pored toga, postoji verzija po kojoj je ovom dijelu grada naziv dala Jelena Glinska, majka Ivana Groznog. Ona je, naime, upravljala Rusijom od 1533. do 1538. u svojstvu regenta, pa je 1535. godine naredila da se podignu nove zidine oko Kitaj-grada. Pojedini izvori tvrde da je ona rođena u selu koje se zove "Kitajgorodok" ("kineski gradić", "kinesko naselje") u Ukrajini, te da je kasnije taj neobični naziv prenijela i u Moskvu.

Katedrala Vladimirske ikone Presvete Bogorodice pored Nikoljskih vrata u Kitaj-gradu.

Jevgenij Leonov/Sputnik

Ima i onih koji još uvijek pokušavaju pronaći "kineski trag" u nazivu moskovske četvrti. Njihov glavni adut je činjenica da je ovaj dio grada bio veliko stjecište trgovaca gdje su stranci prodavali robu iz inozemstva, između ostalog i tekstil proizveden u Kini, a on se u to doba nazivao "kitaika".

Bilo kako bilo, jedno je izvjesno: u Moskvi nikada nije postojala prava kineska četvrt, poput onih u New Yorku ili Londonu.