Ovaj ruski otok prepun je kamenih kugli, a nitko ne zna odakle su

Legion Media
"Čudovišne pikule" ili "božje lopte" – ove kugle od kamena na otoku Čamp izgledaju kao djelo ljudskih ruku. Problem je samo u tome što ljudi tu nikad nisu živjeli.

Ako vam se ikad ukaže prilika da posjetite Arktik, zaustavite se i kod ovog neobičnog otoka u arhipelagu Zemlja Franje Josipa. S površinom od 374 kvadratnih kilometara ruski otok Čamp je jedno od najnepristupačnijih mjesta na svijetu. Dobilo je ime po Williamu Champu, vođi spasilačke operacije koja je 1905. godine krenula u potragu za polarnom ekspedicijom Anthonya Fiale koju je financrao Amerikanac William Siegler.

Ipak, malo tko bi obratio pozornost na ovaj otok da nije neobičnih kamenih tvorevina koje se na njemu nalaze. Krški krajolik ovog osamljenog otoka prošaran je kamenim kuglama veličine od nekoliko milimetara do nekoliko metara u promjeru. Neki posjetitelji otoka prozvali su ih "čudovišne pikule" ili "božje lopte".

Kugle su tako savršenog oblika da se lako može pretpostaviti da su djelo ruku ljudi koji su nekada živjeli ovdje, ali problem je u tome što otok nikada nije bilo naseljen.

Znanstvenici se slažu da je kamenje nastalo prirodnim putem, ali ne mogu objasniti na koji način. Svaki geolog koji posjeti otok ima vlastitu teoriju o ovom neobičnom fenomenu.

Neki vjeruju da su se kugle pojavile kao obluci koje je na obalu izbacilo more, što bi moglo objasniti pojavu sitnog okruglog kamenja, ali ne i ogromnih kugli na otoku Čamp.

Drugo popularno objašnjenje je da su kamene kugle nastale pod vodom i da u sredini imaju organsku jezgru. "jerujem da su nastale u morskoj vodi, u mekim naslagama od ostataka školjki koje su nekad potonule i zadržale se na pješčanom dnu", objašnjava austrijski geolog Sepp Friedhuber. "Školjke se sastoje od kvarcita, sedimentnog minerala koji pod uticajem temperature ili pritiska poprima oblik kristalne strukture i markazita, minerala koji nastaje u kemijskoj reakciji između željeza i sumpora". Kako on tvrdi, analize pokazuju da je upravo markazit glavni vjezujući element u kuglama. Nakon što je Zemlja Franje Josipa izronila iz morske dubine, a ledenjaci koji su se počeli topiti, pokrenuli eroziju, sedimentni talozi su u tom procesu dobili ovakve loptaste forme.

Ruski polarni istraživač Viktor Bojarski smatra da su kugle nastale od stijene pješčenjaka koja ukazuju na njihovo organsko porijeklo: "To je meki pješenjak koji se lako raspada. Tko je posjetio otok mogao je primijetiti da se neko krupno kamenje raspalo na dvije polovice, a da se velike kugle svake godine sve više osipaju."

Ovi jedinstveni oblici učinili su da otok postane popularna destinacija za one koji posjete Arktik. Kao i vjetar i voda, veliki broj turista može dovesti do daljnjeg, postepenog uništavanja kamenih tvorevina. I to ne samo zbog previše dodirivanja i pravljenja selfija. Neki turisti ne oklijevaju sa sobom ponijeti nekoliko kamenčića kao suvenir.

Sličan prirodni fenomen pronađen je na još nekim mjestima kao što je otok Hejs u istom arhipelagu ili kao što su Krim, Kazahstan (Toriš), SAD (Rock City u Kanzasu) i Novi Zeland (Obluci Moreake).

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće