Sergijev Posad: Što treba vidjeti u najpravoslavnijem gradu u Rusiji

Legion Media
Legenda kaže, dokle god je Trojice-Sergijeve lavre, bit će i Rusije. Dakle, ako želite proniknuti u najdublju suštinu tajanstvene velike sjeverne zemlje, definitivno morate doći ovdje.

Kako stići iz Moskve:

Električnim vlakom od Jaroslavske željezničke stanice (vrijeme putovanja 1:15-1:40 h)

Kada NE ići:

U vrijeme velikih pravoslavnih praznika: Božića (7. siječnja) i Uskrsa

Ovaj gradić, čija svaka stopa odiše bogatom poviješću, prepun priča o nacionalnoj kulturi i tradiciji, mora posjetiti svatko tko se želi bolje upoznati s Rusijom. Sergijev Posad je pored toga uvršten i u popularnu turističku rutu Zlatni prsten, jedinu u Moskovskoj oblasti. Uz to je riječ o jedinom gradu iz "prstena" koji se može posjetiti u jedan dan.

Kratki popis stvari koje obavezno trebate učiniti u Sergijevom Posadu:

Otići u Trojicku crkvu

Naći ikonu Trojica Andreja Rubljova

Otići u Uspensku crkvu

Pronaći drveni kivot Sergeja Radonežskog

Prebrojati kule na manastirskom bedemu

Ako je otvoren ulaz na zidine, popeti se i pogledati manastir s visine

Pronaći Grobnicu cara Borisa Godunova i njegove obitelji

Kupiti za uspomenu ikonu ili neki manastirski zanatski proizvod

Probati samostansko pecivo

Naći spomenik Petru i Fevroniji, pravoslavni simbol vječne ljubavi i odanosti

U Rusiji je u prošlosti "posad" označavao područje oko manastira ili kneževskih imanja. Po pravilu su ga naseljavale zanatlije koje su tu organizirale trgovinu. Takav "posad" je formiran oko Trojice-Sergijevog manastira ukazom Katarine Druge 1782. godine, a ime Sergijev je dobio u čast svetog Sergeja Radonežskog.

Po čemu je poznata Trojice-Sergijeva lavra

Predaja kaže da je Radonežski ovdje došao četrdesetih godina četrnaestog stoljeća, premda neki istraživači navode i točnu godinu, 1342. Zajedno s bratijom je sagradio malo obitavalište, a pored njega su podigli crkvu u čast Svete Trojice.

Obavezno uđite u Trojicku crkvu. Suvremena verzija je izgrađena 1422. godine, a zatim je nekoliko puta dograđivana i prezidavana. Na unutarnjem uređenju su radili najbolji majstori četrnaestog stoljeća. Ikonopisac Andrej Rubljov je specijalno za ovaj ikonostas napravio svoju čuvenu Trojicu, jednu od najštovanijih ikona u Ruskoj pravoslavnoj crkvi. Treba je tražiti na ikonostasu u donjem redu, prva je zdesna od vrata koja vode u oltar.

Usput, jedan koristan savjet, ako zatreba - ukoliko ne znate kako se crkva zove, pogledajte ikonu desno od vrata dolje, po njoj svetinja uvijek nosi ime.

I još nešto, ovo je bila omiljena crkva Ivana Groznog. On se ovdje krstio, vjenčao i nazočio bogoslužjima povodom pobjeda u vojnim pohodima.

Manastir je odolio opsadi poljskih intervencionista u Smutno doba i podržao Petra Velikog kada je pripremao svrgavanje svoje regentice.

U sklopu manastira se nalazi desetak crkava, građenih u razdoblju od 15. do 18. stoljeća, koje pažljivom promatraču dočaravaju razvoj ruske crkvene arhitekture.

Ali ne mora se baš svaka posjetiti, napravit će vam zbrku u glavi. Zato nemojte zaobići Uspensku crkvu čiju je gradnju naložio sam Ivan Grozni, a prepoznat ćete je po plavim kupolama sa zlatnim zvijezdama. I još nešto, u svim gradovima Zlatnog prstena takve kupole znače da je crkva posvećena upravo Uzašašću presvete bogorodice.

U ovoj crkvi pogled neizostavno treba usmjeriti uvis i diviti se freskama. Obavezno pronađite stari drveni kivot Sergeja Radonežskog, iako, istina, njegove mošti nisu ovdje, već u Trojickoj crkvi.

Po čemu je toliko čuven Sergej Radonežski?

Ime Sergeja Radonežskog se u Rusiji vezuje s početkom njezine obnove poslije tatarsko-mongolskog jarma i ruskom renesansom. On i njegovi učenici nisu osnovali samo Trojice-Sergijevu lavru, već još deset manastira u središnjoj Rusiji. Po svoj prilici, najštovaniji je izvorni ruski svetitelj u pravoslavlju. Pored toga, u dvadesetom stoljeću službeno ga je priznala i katolička crkva.

Njegov nevjerojatni duhovni put, asketizam i propovijedi visokomoralnog života potomci su visoko cijenili i proglasili ga svecem, i to Prepodobnim, što govori o posebnim monaškim zaslugama.

Viđenje mladog Vartolomeja.

Pored toga Sergej Radonežski je zapravo reformirao monaštvo. On je zabranio kaluđerima da napuštaju manastir i prose milostinju. Redovnici su počeli voditi gospodarstvo i osiguravati sve svoje potrebe. Uveo je princip opštežitija koje je značilo potpuno ukidanje privatne svojine redovnika, zajednički kruh i drugo, što je ruskim manastirima omogućilo da prihvaćaju lutalice i hodočasnike, što je u to vrijeme bilo izuzetno važno za "povezivanje zemlje i ljudi".

Sergejev duhovni autoritet bio je toliko velik da se smatrao ujediniteljem Rusije. Upravo je on pozvao  kneževe raskomadane feudalne Rusije da se ujedine oko jednog, moskovskog, kako bi se oslobodili tatarsko-mongolskog ropstva. Zlatna horda je godinama pljačkala i razarala rusku zemlju (Tatari su uništili selo u kojem se rodio Sergej, pa se on s roditeljima preselio iz Rostova u Radonjež).

Radonežski blagoslivlja Dimitrija Donskog

Uoči jedne od najpoznatijih bitaka u srednjovjekovnoj Rusiji, Kulikovske bitke, knez Dmitrij Donski je molio Sergeja za blagoslov. A prepodobni je poslao dva svoja monaha bogatira da se bore protiv Tatara.

Što još vidjeti u Sergijevom Posadu?

Manastirske zidine ne omeđuju grad. Postoji još desetak manjih zanimljivih muzeja. U središnjem Državnom povijesno-umjetničkom muzeju u Sergijevom Posadu nalazi se velika zbirka starih ikona i crkvenih obrtničkih proizvoda, kao i drugih eksponata koji svjedoče o ruskom životu od davnih dana do sovjetskog vremena.

Muzej igračaka osnovan je daleke 1918. godine. Ovdje se mogu vidjeti i najstarije ruske i sovjetske industrijske igračke, kao i one kojima su se igrala djeca posljednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog.

Ako vas zanima kako je izgledala klasična ruska drvena seoska kuća, morate se uputite u muzej "Žili-bili" ("bili jednom", u bajkama), u kojem se nalaze kuhinjsko posuđe, preslice i sve drugo što se moglo naći u ruskoj brvnari.

Što treba vidjeti u okolici Sergijevog Posada

Nedaleko od Lavre postoje još tri mjesta za čije razgledavanje vrijedi izdvojiti vrijeme.

Imanje Abramcevo

Sagradio ga je trgovac milijunaš Sava Mamontov koji je ovdje okupljao najbolje ruske pisce i slikare s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Može se slobodno smatrati pretečom suvremenih umjetničkih rezidencija.

Hotkovo-Pokrovski manastir je bio prvo utočište mladog monaha Sergeja Radonežskog. Upravo je odavde krenuo u osnivanje svoje obitelji. U glavnoj Pokrovskoj crkvi čuvaju se mošti Sergejevih roditelja. Postoji i Nikoljska crkva od crvene cigle sagrađena 1904. godine u bizantskom stilu.

Ako vas zanima kako je izgledalo imanje plemića srednjeg ranga u 19. stoljeću, trebate otići u Muranovo. Tamo ćete vidjeti i gospodsku kuću i park u kojem se nalazi drveće staro preko 150 godina. Saznat ćete ponešto i o ruskom pjesniku Fjodoru Tjutčevu čija je obitelj ovdje živjela.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće