Fjodor Konjuhov na otoku Spitsbergen.
Ramil Sitdikov/SputnikRođen 1951. na obali Azovskog mora, Fjodor Konjuhov je vjerojatno jedan od najpoznatijih ruskih avanturista. Završio je Pomorsko učilište u Odessi, smjer plovidba i pomorstvo, a nastojao je putovati i otkrivati svijet od najranije dobi - svoju je prvu ekspediciju završio u dobi od 15 godina, prešavši sam Azovsko more u čamcu na vesla.
Od tada je bio na više od 50 ekspedicija koje su uključivale jedrenje, veslanje, biciklizam, skijanje, let balonom na vrući zrak, rafting, trekking, pseće zaprege i/ili jahanje na konjima i devama. Za sada je on prva i jedina osoba na svijetu koja je stigla do pet krajnjih polova Zemlje, prva i jedina osoba koja je uspjela prijeći Tihi ocean u čamcu u oba smjera, i prvi Rus koji je dovršio izazov Sedam vrhova, popevši se na najviše vrhove na svim kontinentima.
Fjodor na svojoj izložbi u Sankt-Peterburgu.
Zamir Usmanov/Global Look PressMeđu njegovim nedavnim ekspedicijama bila je i veslačka avantura 2018.-2019. od Novog Zelanda do Čilea preko Južnog oceana - putovanje kojim je srušio nekoliko svjetskih rekorda, uključujući najveći broj dana provedenih u Južnom oceanu (154) i najdužu udaljenost prijeđenu na geografskim širinama poznatim pod nazivom "urlajući četrdesetaši" i "bijesni pedesetaši" - 11 525 km. U 2016. je također sam izvršio let oko svijeta balonom bez pauze, prešavši 35 168 km za 268 sati i 20 minuta (svjetski rekord).
Osim što živi kao avanturist, on je i umjetnik, pisac i pravoslavni svećenik. Ovaj je putnik također dobio UNEP-ovu nagradu "GLOBAL 500" za svoj doprinos zaštiti okoliša i nagradu UNESCO-a "Fair Play".
Južni obod Grand Canyona.
Vladimir Nesin/FacebookVladimir Nesin je 69-godišnji ruski putnik koji je bosonog proputovao 146 zemalja. Vladimir, bivši instruktor samba, počeo je putovati 1996. godine i od tada je bosonog prešao više od 142 000 km, ne uključujući udaljenosti koje je prešao koristeći drugi prijevoz, poput stopiranja. Prije pada Sovjetskog Saveza proputovao je oko 15 sovjetskih republika te je želio istražiti svijet, što je napokon napravio nakon što su granice otvorene 1990-ih.
Prema intervjuu iz 2018. (na ruskom), Vladimir rijetko odlazi liječniku: izbjegava ekstremne temperature, ali smatra da je u redu da izlazi vani sve dok je temperatura viša od -5 stupnjeva Celzija. Osim toga, ne izlazi vani ako je prevruće. Tijekom svojih putovanja nosi šator, vreću za spavanje, putnu prostirku, šešir, šibice i malu zalihu prehrambenih proizvoda. Također nosi kameru i koristi mobitel - ali samo za navigaciju, bez SIM kartice.
U Republici Maliju.
Vladimir Nesin/FacebookOn ne posjeduje ni kuću ni automobil i uspijeva putovati samo od svoje mirovine koja iznosi 12 000 rubalja mjesečno. Dnevno na putovanju ne troši više od jednog dolara (kilogram riže je dovoljan da mu traje dva dana) i obično novac troši samo na vize, mobilnu vezu, itd. Putuje toliko da Rusiju uspijeva posjetiti tek dva ili tri puta godišnje.
Vladimir Lisenko u amazonskoj džungli.
SBRAS/WikipediaRuski znanstvenik i istraživač Vladimir Lisenko poznat je po svojim svjetskim rekordima u raftingu na velikim visinama te automobilskim i biciklističkim ekspedicijama diljem svijeta. Rođen 1955. godine, diplomirao je na Zrakoplovnom sveučilištu u Karkivu i nastavio akademsku karijeru - osim putovanja, ima i redoviti posao kao viši znanstveni suradnik u Sibirskom ogranku Ruske akademije znanosti (Institut za teorijsku i primijenjenu mehaniku). Još ga od školskih dana zanimaju sport i putovanja - i taj ga je interes potaknuo da se okuša u nekim od najsmjelijih postignuća.
Vladimir je u devedesetima postao prvi čovjek na svijetu koji se gumenjakom spustio niz svih 14 vrhova viših od 8000 metara, a kasnije je postao prvi čovjek koji se spustio niz najviše vrhove svih kontinenata i Oceanije. Postavio je svjetski rekord za najveću visinsku razliku koju je prešao za vrijeme raftinga (4500 metara) i postavio Guinnessov svjetski rekord za spust gumenjakom s visine od 5600 metara niz Istočnu Rong Chu rijeku na Mt. Everestu (srušivši prethodni rekord od 5334 metra koji je 1976. godine postavio tim Mike-Jones iz Engleske).
U Čileu.
SBRAS/WikipediaVladimir je 1997.-2002. krenuo u obilazak svijeta automobilom kroz 60 zemalja. Dvaput je prešao sve kontinente (osim Antarktike), s jednog na drugi kraj (od sjevera prema jugu i od zapada prema istoku), do kojih je bilo moguće doći automobilom - ukupno je proputovao 140 000 km. 2003. godine je pješice i kajakom krenuo putem Zlatne groznice u Klondikeu 1897.-1898. 2004. godine se spustio na dno najdubljeg rudnika na planetu u Južnoj Africi (na dubinu od 3,5 km), automobilom je proputovao kroz Afriku i Bliski istok u Rusiju i izvršio niz letova u balonu, dostižući visine od 11-16,5 km.
Osim toga, 2006. godine je obišao svijet biciklom (prešao je 29 zemalja), a obišao je i svijet uzduž ekvatora (automobilom, motornim brodom, jedrilicom, brodom, kajakom, biciklom i pješke), za što mu je u razdoblju od 2004. do 2012. bilo potrebno 260 dana. Također je posjetio svih 195 zemalja članica UN-a, uključujući članove i promatrače.
Vladislav Ketov 1997., prije početka njegove 21-godišnje avanture.
Ljudmila Pahomova/TASSRuski putnik i slikar iz Sankt-Peterburga poznat je po svojoj 21 godinu dugoj avanturi u kojoj je biciklom obišao svijet duž obala četiri kontinenta. Počevši od svibnja 1991., Ketov je prešao 169 000 km i 96 zemalja, uključujući vojne zone sukoba i teško pristupačna mjesta. On je bio prva osoba koja je bez ikakve podrške putovala kroz Europu, Afriku, Aziju i Ameriku, uključujući pustinje i planinske lance.
S obitelji, 1997.
Ljudmila Pahomova/TASS1995. godine je od Programa Ujedinjenih naroda za okoliš dobio status "UNEP-ovog svjetskog putnika" zbog svog ekološkog pristupa putovanjima. Tijekom svojih putovanja, koja su završila 2012. godine, snimio je više od 30 000 fotografija, više od 120 audiokaseta i planova puta te naslikao stotine portreta mještana.
Nikolaj Litau
Anna Zolotina/WikipediaNikolaj Litau, rođen 1955. godine, ruski je jedriličar, nositelj četiri prestižne međunarodne jedriličarske nagrade i član Ruskog geografskog društva. Od 1987. godine se bavi jedrenjem i sudjeluje na regatama i inozemnim putovanjima. Od 1993. do 1996. je izgradio vlastitu jedrilicu, "Apostol Andrej", a kasnije je u njoj tri puta obišao svijet.
1998., na ekspediciji u blizini Kamčatke.
Valentin Kuzmin/TASSNjegov je "Apostol Andrej" u razdoblju od 1996. do 2006. proputovao preko 110 000 morskih milja, pri čemu je posjetio sve kontinente, prešao sve oceane i postavio pet novih svjetskih rekorda. 2007. godine je u Moskvi proglašen "Jedriličarskom legendom".
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu