Upoznajte Rusiju: Kakvi su to Kurilski otoci za kojima Japan toliko čezne?

Krajolik

Arhipelag poznat kao Kurili čini niz od 56 otoka u Tihom oceanu koja se pružaju od ruskog poluotoka Kamčatke do japanskog otoka Hokkaido. Južni dio Velikog Kurilskog niza još uvijek je kamen spoticanja u odnosima između Rusije i Japana. Iako je prošlo već 27 godina od raspada Sovjetskog Saveza, Moskva i Tokio još uvijek se ne mogu složiti oko pitanja kome će u budućnosti pripadati otoci Iturup, Kunašir, Šikotan i grupa otoka Habomai, koji trenutno pripadaju Rusiji (ova teritorijalna neslaganja zapravo traju preko tri stoljeća). Pa ipak, političke tenzije oko otoka slabo utječu na život lokalnog stanovništva i on se već desetljećima odvija bez značajnijih promjena.

Kurilski otoci su vulkanskog porijekla. Mnoga sela, pa čak i manji gradovi, nalaze se doslovno na padinama aktivnih vulkana. Magla u ovim predjelima vrlo je gusta, pa je vidljivost ponekad smanjena na samo dva metra.

Česti potresi, tsunamiji i erupcije vulkana više puta su primorali stanovnike otoka da napuste svoje domove. Iz tog razloga otoci su prepuni napuštenih kuća i na njima nema građevina viših od 2 kata. Nedaleko od starog napuštenog svjetionika nalaze se groblje tenkova i potopljeni bunker, nekada korišten u vojnim operacijama.

Na Kurilskim otocima nalazi se i nekoliko jezera s kipućom vodom koju zagrijavaju vulkanski plinovi. Jedno od njih je na Kunaširu, najjužnijem otoku Velikog Kurilskog niza. Kunašir je od Japana udaljen samo 16 kilometara. Bliže Japanu se nalazi samo nenaseljeni Mali Kurilski niz. Za dolazak na Kunašir potrebna vam je posebna dozvola, s obzirom da se radi o graničnoj zoni.

Ljudi

Preko tisuću godina starosjedilačku populaciju Kurilskih otoka činio je narod Ainu, ali on je do 19. stoljeća već bio u izumiranju, a njegovo prisustvo na otocima ograničeno na rezervate. Poslije poraza Japana u Drugom svjetskom ratu, preživjeli pripadnici naroda Ainu, njih oko 200, preselili su se u Japan.

Sve se do danas japanska povijest južnih Kurilskih otoka često otkriva kroz pronalazak drevnih artefakata. Primjerice, predmeti od starog japanskog porculana mogu se pronaći tijekom šetnje duž obale Kunašira.

Danas na Kurilskim otocima živi oko 20 500 ljudi. Najveći otok Iturup s gradom Kurilskom nastanjuje 6409 ljudi i ono važi kao centar sveg biznisa. Nema trgovački centar, ali ima malo kino. Sva vozila su japanske proizvodnje, a otok je potpuno prekriven mrežom asfaltnih cesta.

Detalji

Otoci prvenstveno žive od ribolova i ova industrija je nositelj čitave kurilske ekonomije. Ljudi od države primaju tzv. "sjeverni dodatak", tj. više plaće kako bi im se kompenzirali teži uvjeti života u surovoj klimi. Mnogi ljudi iz kopnenog dijela Rusije ovamo dolaze zaraditi novac i iskoristiti povlastice, a zatim se sele u mjesta s ugodnijom klimom.

Među prednostima života na Kurilskim otocima je i to što uobičajeni doručak sadrži kavijar (koji se u većem dijelu Rusije smatra delikatesom). Svake godine Kurilske otoke posjećuju brojni turisti, premda putovanje do njih spada među najskuplje u Rusiji, s obzirom da se često radi o velikoj udaljenosti koju morate prijeći kako biste upoznali ove nevjerojatno lijepe predjele.