1. Ranije je Kremlj izgledao drugačije
Petar Petrovič Vereščagin (1836.-1886.). Moskovski Kremlj. 1879.
Jaroslavski muzej slikarstvaStare slike svjedoče da su zidine moskovskog Kremlj još krajem 19. stoljeća bile bijele, a ne crvene kao danas. U teškim vremenima Kremlj nije izgledao tako reprezentativno. Sa zidina od cigle otpadala je bijela žbuka. To je bilo prije obnove, kada su zidine obojene crvenom bojom (na koju su se sada svi navikli).
Ni čuvene crvene petokrake nisu uvijek bile na kremaljskim kulama. Sve do 1935. godine kule Kremlja su krasili dvoglavi orlovi. Ti simboli Ruskog Carstva iritirali su lidera ruske revolucije Vladimira Lenjina, ali za njegovog života nisu uklonjeni. Uzgred, petokrake na kulama Kremlja uvijek svijetle. Bile su ugašene samo u dva slučaja: za vrijeme rata, kada su se gasile da njemački piloti ne bi vidjeli svjetla, i tijekom snimanja filma "Sibirski brijač".
2. Na Crvenom trgu postoji groblje
Straža Prve sovjetske ujedinjene vojne škole Radničko-seljačke crvene armije "Sveruski centralni izvršni odbor" u osiguranju privremenog Lenjinovog mauzoleja sa zapovjednikom Kremlja R. A. Petersonom. 1924.
Arhivska fotografijaPrva zajednička grobnica ispred zidina Kremlja pojavila se 1917. godine, a prvi individualni grob 1919. Lenjinov mauzolej je 1924. godine postao centralno mjesto nekropole na Crvenom trgu. U njemu se i danas čuvaju posmrtni ostaci vođe ruske revolucije.
Tijekom kasnijih godina mnoge istaknute ličnosti, vojne osobe i pisci sahranjeni su ispred zidina Kremlja. Ta praksa je prekinuta 1913. godine, kada je u Moskovskoj oblasti otvoreno Federalno vojno memorijalno groblje, gdje sada počivaju istaknute ličnosti i heroji Rusije.
3. Kroz sam centar Moskve teče rijeka koju većina Moskovljana nikada nije vidjela
Kuznjecki most preko rijeke Neglinke u 18. st.
Karl LopjaloRijeka Neglinaja ili Neglinka (pritok rijeke Moskve) pravila je velike probleme žiteljima ruske prijestolnice sve do 1860-ih. Za vrijeme kiše voda iz ove rijeke stalno pje lavila Trubni trg, prolaz Neglinij i Kuznjecki most. Na kraju su Moskovljani zatvorili Neglinku u tunel čija se renovirana varijanta i danas proteže od Trubnog trga do ulice Ohotnij Rjad.
4. Moskva dnevno pojede 33 000 tona namirnica
To je jednako težini 234 plava kita (najveći sisavci na planeti). Sve u svemu, da bi građani Moskve opstali, svakoga dana su im potrebni ogromni resursi.
Primjerice, oni svakodnevno troše gotovo 12 milijuna dolara samo kako bi natočili gorivo u svoje automobile te za jedan dan za potrebe higijene u kanalizaciju ispuste 100 bazena Lincolnova memorijala.
5. Moskovski "McDonald's" drži apsolutni rekord posjećenosti u ovoj mreži restorana
Kada je 31. siječnja 1990. godine u Moskvi na Puškinovom trgu otvoren prvi restoran "McDonald's", ispred njega se napravio red dugačak nekoliko kilometara. Toga dana je restoran poslužio preko 30 000 ljudi, i to je do današnjeg dana ostao apsolutni rekord svih podružnica ove mreže restorana u cijelom svijetu. Isti taj restoran je 2008. bio najposjećeniji u mreži "McDonald's", nahranivši te godine 2,8 milijuna klijenata.
6. U Moskvi živi rekordan broj dolarskih milijardera
Prema istraživanjima časopisa Forbes, Moskva stalno privlači rekordan broj najbogatijih ljudi na svijetu. Ruska prijestolnica je 2012. godine bila prva na listi gradova u kojima stalnu adresu ima najveći broj milijardera, i po tome je nadmašila New York, London i Hong Kong. Glavni grad Rusije se 2017. spustio na treće mjesto sa "svega" 73 milijardera.
Tako neočekivanu koncentraciju najbogatijih ljudi planeta stručnjaci Forbesa objasnili su nacionalnom crtom. Naime, praktički svi ruski milijarderi najradije stanuju u Moskvi, a ne u ruskim regijama, dok američki milijarderi smatraju da je mnogo udobnije živjeti na periferiji.
7. U Moskvi se nalazi ulica s najskupljim stambenim prostorom u Rusiji
Stolešnjikov Pereulok je pješačka ulica koja povezuje ulice Tversku i Petrovku. Godišnja stanarina ovdje košta preko 3000 američkih dolara po metru četvornom. Po tome Stolešnjikov Pereulok zauzima 15. mjesto na listi najskupljih ulica svijeta.
Međutim, luksuzni brendovi su izgubili jedan broj kupaca otkako je ulica pretvorena u pješačku zonu, jer nema više parkirnih mjesta i prilaza trgovinama automobilom. Sada brendovi kao što su Bentley, Brioni, Mercury i dr. imaju bolje mjesto u Tretjakovskom prolazu, koji se sada natječe sa ulicom Stolešnjikov Pereulok za status najskuplje moskovske i ruske ulice.
8. U Moskvi praktički nema starosjedilaca
Povjesničari smatraju da je u glavnom gradu Rusije danas ostalo svega 5% starosjedilaca. Naravno, kategorija "moskovski starosjedioci" službeno ne postoji, ali tako se obično nazivaju stanovnici Moskve kojima je nekoliko generacija predaka živjelo u ruskoj prijestolnici. Treba reći da se ni sami "starosjedioci Moskve" ne mogu dogovoriti koliko generacija je dovoljno za takav neslužbeni status.
Dosta je popularno mišljenje da se govor "moskovskih starosjedioca" razlikuje od standardnog ruskog izgovora, te da se oni u društvu ponašaju opuštenije i ponose se svojim moskovskim porijeklom, ali zato rado žive u stanu svojih roditelja čak i u zreloj dobi.
9. Moskovskim psima je zakonom zabranjeno lajati od 23:00 do 07:00
To pravilo stoji u odluci Moskovske vlade. Nije baš najjasnije kako se treba boriti s kršenjem ovog pravila, jer je za podnošenje prijave protiv vlasnika psa neophodan zaključak stručnjaka koji će zabilježiti prekoračenje dopuštene buke, a za tako nešto se mora s odgovarajućim instrumentima cijele noći stražariti ispred susjedovih vrata.
10. Moskovski metro je najprometniji i najveći u Europi...
...i šesti je na svijetu po svakodnevnom protoku putnika. Otkako je u rujnu 2018. godine otvoreno 7 novih stanica, Moskovski metro ima 222 aktivne stanice. Veliki broj tih stanica predstavlja pravo umjetničko djelo. Zbog ogromnih razmjera i bogate povijesti moskovskog metroa o njemu kruži veliki broj gradskih legendi.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
