Najstarija tvrđava u Rusiji, poznata pod nazivom Narin-Kala, nalazi se u Derbentu u pretežno muslimanskoj republici Dagestanu. Najveću utvrdu na sjevernom Kavkazu podigli su Perzijanci u 6. stoljeću, kada je gradom vladalo Sasanidsko Perzijsko Carstvo. Postoji nekoliko verzija o značenju imena tvrđave. Najpopularnija je ona prema kojoj Narin-Kala na turkijskim jezicima znači "sunčana tvrđava".
Narin-Kala je bila dio ogromnog fortifikacijskog kompleksa poznatog kao Dag-Bari ("planinske zidine"), koji je obuhvaćao zidine duge preko 40 kilometara od morske obale do planina. Dag-Bari je zapadnu Aziju i južni Kavkaz trebalo zaštititi od sjevernih nomadskih plemena.
Kažu da je za izgradnju Dag-Barija utrošeno sedam puta više materijala nego za podizanje Velikih piramida u Gizi. Prema legendi, 10 000 ratnika, 6000 radnika i 300 arhitekata uložili su mnogo napora kako bi stvorili ovaj impresivni kompleks. Perzijski šahanšah (kralj nad kraljevima) Hozroje I. stigao je u Derbent kako bi osobno nadgledao izgradnju.
Međutim, osvajači su kasnije stigli iz suprotnog smjera. U 8. stoljeću Derbent je potpao pod vlast Omejidskog kalifata. Arapi su također cijenili strateški položaj Narin-Kala i koristili su tvrđavu kao jedan od glavnih centara za širenje islama po sjevernom Kavkazu.
Moćna tvrđava sa zidinama širokim tri i visokim 20 metara opstala je kroz mnoga burna stoljeća te je preživjela brojne promjene vlasti u regiji i razorne invazije Seldžuka i Tamerlana. Ostali dijelovi Dag-Barija, a prije svega dugačke zidine, nisu imali toliko sreće i trajno su uništeni.
U razdoblju od 17. do 19. stoljeća ova je regija bila jedan od nositelja veze između Ruskog i Perzijskog Carstva. 1813. godine, poslije brojnih ratova, Derbent i tvrđava Narin-Kala postali su dio Rusije.
Neke građevine u tvrđavi su jedinstvene. Drevnu kršćansku crkvu iz 4. stoljeća Arapi su koristili kao rezervoar. Rezervoar je bio povezan s izvorom i omogućavao je utvrdi da preživi dugotrajnu opsadu.
Ostaci luksuznih palača, plemićkih kuća i hamama ukazuju na standard života i komfor u kojem su uživali stanovnici Narin-Kala.
Jedno od najzanimljivijih mjesta u tvrđavi su takozvana "Vrata Sudnjeg dana", koju čine ostaci islamskog kultnog mjesta. "Vrata" su podignuta u 10.-11. stoljeću, a vjerovalo se da je to prolaz u nebeski svijet. Srednjovjekovni mistici su bili uvjereni da se na ovom mjestu može čuti Alahov glas.
Pročitajte i: Kako je mala tvrđava Kala Kurejš širila islam po cijelom Sjevernom Kavkazu
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
