Svjetski nazivi običnih ruskih sela: Pariz, Berlin, Varna...

Sredinom 19. stoljeća ruski kozaci su osnovali tridesetak sela u Čeljabinskoj i Orenburškoj oblasti (Južni Ural, oko 1.700 kilometara istočno od Moskve). Prvotno su ta naselja bila označena samo brojkama, ali su 1843. godine vlasti izdale naredbu da se tim kozačkim selima daju imena u čast ratnih pobjeda u kojima su sudjelovali njihovi stanovnici. Tako se na Uralu pojavio svojevrsni "memorijalni centar ratnog trijumfa" odražen kroz nazive sela.

1. Pariz (4.500 kilometara istočno od glavnog grada Francuske)

Roman Mahmutov, Tatjana Gavrilova/Eurointegration

U inozemstvu su mnogi čuli za ovaj grad u ruskoj provinciji. "Gotovo svi ovdašnji stanovnici znaju da mi imamo naš čeljabinski Pariz", kaže fotograf Roman Mahmutov, autor projekta "Eurointegracija", u okviru kojeg su prikazana "europska sela" na Uralu. Selo osnovano 1842. godine dobilo je naziv u čast ulaska ruskih trupa u Pariz poslije sloma Napoleonove vojske 1814. godine. Ovdašnja tvrtka koja pruža usluge mobilne telefonije sagradila je 2005. godine vlastiti telekomunikacijski toranj visok 50 metara, koji je kopija Eiffelovog tornja (mada je šest puta manji od njega). Ovaj ruski Pariz ima 1.700 stanovnika.

2. Fer-Šampenuaz (4.500 kilometara istočno od francuske općine)

Roman Mahmutov, Tatjana Gavrilova/Eurointegration

Na putu ka uralskom Parizu turisti moraju svratiti u selo koje je dobilo ime po francuskoj općini Fère-Champenoise, u čast bitke iz 1814. godine. Sada ovdje živi oko 4.000 ljudi.

3. Berlin (3.700 kilometara istočno od glavnog grada Njemačke)

Roman Mahmutov, Tatjana Gavrilova/Eurointegration

Ruski kozaci su ovom naselju dali ime u čast zauzimanja Berlina u 18. stoljeću za vrijeme Sedmogodišnjeg rata, i u 19. stoljeću za vrijeme rata protiv Napoleona. Sada u uralskom Berlinu živi tek nešto više od 100 ljudi. Za razliku od stanovnika europskog grada, ruski berlinci se bave poljoprivredom i šumarstvom.

4. Lajpcig (3.850 kilometara istočno od njemačkog grada Leipziga)

Roman Mahmutov, Tatjana Gavrilova/Eurointegration

Selo Lajpcig je dobilo ime po događajima vezanim za najveću bitku koju je svijet vidio, u kojoj je 1813. godine sudjelovalo 400.000 vojnika. Sada u ovom selu živi samo 800 ljudi. Uralski Lajpcig ima jedinstvenu crkvu od drveta iz 19. stoljeća. U Njemačkoj postoji društvo koje se zove "Leipzig na Uralu". Ono organizira kulturnu suradnju između njemačkog grada i ruskog sela, kaže Roman Mahmutov.

5. Varna (3.550 kilometara istočno od bugarskog odmarališta)

Roman Mahmutov, Tatjana Gavrilova/Eurointegration

Burgarska Varna je poznata kao živopisno odmaralište na Crnom moru. Varna je 1812. godine bila jedna od najjačih turskih tvrđava. Pala je u Rusko-turskom ratu 1828-1829. godine. Ruska Varna je veća od ostalih "europskih" sela na Uralu – u njoj živi oko 10.000 stanovnika. Varna i njena okolica posebno privlače ruske arheologe. Svake godine se ovdje pronalaze novi primjerci starog kamenog i broncanog oruđa. Samo tri kilometra od Varne nalazi se mauzolej Kesene, poznat kao "Tamerlanova kula". Legenda kaže da je tamo sahranjena kćerka mongolskog osvajača.

6. Breda (4.350 kilometara istočno od istoimene nizozemske općine)

Roman Mahmutov, Tatjana Gavrilova/Eurointegration

Ovo rusko naselje je dobilo naziv u čast pobjede ruske vojske nad Napoleonovim trupama blizu Brede, na jugu Nizozemske 1813. godine. U sovjetsko doba ovo rusko selo je bilo najveći proizvođač žita, mlijeka i mliječnih prerađevina u regiji. Ovdje živi 10.000 stanovnika.

7. Brijent (4.800 kilometara istočno od francuske općine)

Roman Mahmutov, Tatjana Gavrilova/Eurointegration

Brijent je staro kozačko selo u Orenburškoj oblasti. Dobilo je naziv poslije bitke kod Brijena 1814. godine. Selo ima 800 stanovnika.

8. Varšavka (3.200 kilometara od glavnog grada Poljske)

Roman Mahmutov, Tatjana Gavrilova/Eurointegration

Carska vojska je 1831. godine ugušila poljski ustanak poslije juriša na Varšavu. U čast tog događaja jedno uralsko selo s 1.000 stanovnika je dobilo ime Varšavka. U 19. stoljeću su mnogi dolazili ovamo u potrazi za zlatom, a na samom području je bilo pedesetak nalazišta. Kada je nestalo zlata mještani su počeli se baviti poljoprivredom te raditi na željeznici.

9. Trebijatski (4.600 kilometara istočno od italijanske reke Trebije)

Roman Mahmutov, Tatjana Gavrilova/Eurointegration

Seoce Trebijatski je dobilo naziv u znak sjećanja na bitku kod Trebije u lipnju 1799. godine između ujedinjene rusko-austrijske vojske za vrijeme Aleksandra Suvorova i francuske vojske Jacques MacDonalda. Danas ovo naselje ima samo tri ulice i 200 stanovnika.

10. Port Artur (7.000 kilometara zapadno od suvremenog kineskog grada)

Roman Mahmutov, Tatjana Gavrilova/Eurointegration

Ovo uralsko naselje je dobilo naziv u čast obrane Port Artura – važne epizode Rusko-japanskog rata 1904. - 1905. godine. Port Artur je tada bio ruska vojno-pomorska baza, a danas se na tom području nalazi kineski grad Daljen. U ruskom selu Port Artur živi samo 200 ljudi.

11. Česma (4.000 kilometara sjeveroistočno od turskog odmarališta)

Roman Mahmutov, Tatjana Gavrilova/Eurointegration

Rusko naselje sa 6.000 stanovnika dobilo je ime povodom pobjede ruske vojske u Česmenskoj bici 1770. godine. Danas je Češme popularno tursko odmaralište blizu Izmira, a ruska Česma je naselje seoskog tipa gdje se ljudi uglavnom bave poljoprivredom.