Kareli: Život na granici svjetova

Ilja Timin/RIA Novosti
U republici Kareliji, jednoj od sjevernih regija Rusije, živi mali ugrofinski narod koji je odigrao primjetnu ulogu u povijesti Rusije, ali i čitave sjeverne Europe.

Kareli su zaista vrlo mali narod, ali varate se ako mislite da nikad niste dolazili u dodir s njim i da ništa o njemu ne znate. Upravo je neponovljivi karelski epos nadahnuo Tolkiena da stvori "Gospodara prstenova". Pored toga, ovaj zagonetni etnos koji odvajkada živi na granici dviju civilizacija - ruske pravoslavne i sjevernoeuropske katoličke i luteranske, odigrao je važnu ulogu u povijesti Rusije i Skandinavije.

 

Prototipi "Gospodara prstenova"

Prvi put se u povijesti "Koreli" se spominju u ljetopisu iz 11. stoljeća zapisanom na brezovoj kori i pronađenom prilikom arheoloških iskapanja u Velikom Novgorodu. Skandinavci su, međutim, znali za ovaj etnos i prije toga, i njihov teritorij su nazivali "Karelski zaljevi" ili hridine Ladoškog jezera. Upravo tu, na uskoj prevlaci između Onješkog i Ladoškog jezera nastao je ovaj etnos.

Poslije smutnog doba u Rusiji (poljska intervencija krajem 16. i početkom 17. stoljeća) Karelska prevlaka je pripala Švedskoj. Jedan dio Karela ostao je živjeti u Finskoj i postupno se izjednačavati s finskim narodom. Mnogi se ipak nisu pomirili s takvom situacijom:

"Kareli su bili pravoslavni, i premda je sjeverna obala Ladoškog jezera pripala Švedskoj, oni nisu željeli živjeti pod vlašću luterana i masovno su bježali u Rusiju. Tako su ovi prostori opustjeli, a dio Karela se naselio u Tverskoj oblasti gdje se kasnije formirao subetnos 'tverski Kareli'. Uzgred, neki čak tvrde da upravo od njih potječe današnji predsjednik Rusije Vladimir Putin", priča profesor povijesti Petrozavodskog državnog sveučilišta Aleksandar Paškov.

Drugi dio Karela je našao utočište na obali Bijelog mora. Ljudi koji potječu iz tog kraja odigrali su ogromnu ulogu u svjetskoj kulturi. Na primjer, danas je malo ljudi koji nisu upoznati s Tolkienovom trilogijom "Gospodar prstenova". Sam autor je u više navrata govorio o tome kako ga je u stvaranju tog dijela nadahnulo poznanstvo s eposom "Kalevala". "Kalevalu" je zapisao finski etnograf Elias Lönnrot u selima Belomorske Karelije gdje su se još pjevale rune, i gdje je u usmenoj tradiciji sačuvan drevni epos ugrofinskih naroda. I danas u naselju Kalevala postoji čuveni Lenrotov bor, pod kojim je etnograf sjedio dok je slušao i zapisivao drevne pjesme.

Djevojke u narodnim karelskim nošnjama. Izvor: Interpress / PhotoXPressDjevojke u narodnim karelskim nošnjama. Izvor: Interpress / PhotoXPress

U Kareliji i Finskoj

Danas Karela ima sve manje. Prema popisu iz 2010. godine u Rusiji živi nešto više od 60 000 predstavnika ovog etnosa. Jedan broj Karela živi u Finskoj. Sudeći po priopćenjima medija, još uvijek postoji oko 5000 ljudi koji pamte karelski jezik i mogu razgovarati na tom jeziku.

"Srećom, u Finskoj također postoji Karelija, gdje sam ja proveo veći dio svog 'finskog života'. Finski Kareli su komunikativni i uvijek dobro raspoloženi, dok su zapadni Finci, oni iz ruskih viceva, ti koji su uvijek namrgođeni i ne pričaju mnogo", priča pisac Arvi Pertu koji se krajem 1990-ih preselio iz Petrozavodska u Finsku.

 

Rap na karelskom jeziku

To što Karela nema mnogo uopće ne znači da će oni uskoro nestati s lica zemlje. Nova generacija teži pronaći svoje mjesto u svijetu koji se sve više globalizira, tako da se ovi mladi ljudi sve više okreću svojim korijenima i trude se identitet Karela učiniti popularnim i modernim. Otvaraju se tečajevi karelskog jezika, a popularni lik masovne kulture u ovoj regiji je postao "karelski Djed Mraz" bez brade, tj. mladi Pakajne. U Kareliji je 2016. godine prvi put snimljen rap album na karelskom jeziku. Njegov autor, glazbenik i glumac Nacionalnog kazališta Karelije Ondrei (Andrej Gorškov) ovako je objasnio svoju ideju:

"Glavni cilj rapa na karelskom je očuvanje i razvoj jezika. Tim primjerom ja želim pokazati da na karelskom ne razgovaraju samo bake i djedovi, već da se na njemu može čak pjevati rap".

Pakajne. Izvor: Mihail Fomičev/RIA NovostiPakajne. Izvor: Mihail Fomičev/RIA Novosti

Razvoj i očuvanje karelskog jezika može postati i faktor ekonomskog razvoja ruske Karelije, smatra Aleksej Cikarev, član Stručnog mehanizma organizacije UN-a za prava autohtonih naroda:

"Ima mnogo projekata, ali najzanimljiviji su po mom mišljenju oni koji su usmjereni na rad s mladima. Primjerice, već treću godinu zaredom u regiji se popularizira karelska igra Kyykkä (slična ruskoj igri 'gorodki'). Već sada naše ekipe sudjeluju u ruskim turnirima u igri 'gorodki', a mi organiziramo karelsko-finske susrete posvećene igri Kyykkä. Drugi zanimljiv projekt je stvaranje dvojezične sredine u starom karelskom selu Vedlozero. Sve ploče s natpisima su prevedene na karelski, a s lokalnom trgovinom smo se dogovorili da se i nazivi namirnica napišu na oba jezika, a oni koji s prodavačicama razgovaraju na karelskom će imati popust. Ljudi su se zainteresirali i počeli sudjelovati. I to nije samo jedan u nizu kulturnih projekata, to je i svojevrsni mamac za turiste. Prednost Rusije je u neponovljivosti njezinih regija, i mi nemamo pravo izgubiti tu prednost", uvjeren je Cikarev.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće