Tragovima vikinga u Velikom Novgorodu

Veliki Novgorod je od Moskve udaljen 589 km i često ga zovu samo Novgorod. Stoljećima je bio najvažniji trgovački centar u istočnom dijelu Europe, budući da je imao razvijene odnose s njemačkim i skandinavskim gradovima, oblastima oko Crnog mora i muslimanskim centrima na Istoku. Kozmopolitski Novgorod je bio jedan od najnaprednijih gradova Europe tog vremena: ovdje je još u 12. i 13. stoljeću nastao jedinstven politički sistem koji je po svojoj biti bio republikanski. Osim toga, Mongoli nisu osvojili Novgorod i zahvaljujući tome grad se nastavio razvijati – izbjegao je sudbinu drugih velikih gradova drevne Rusije koji su pretvoreni u prah i pepeo.

Od Varjaga do drevne Rusije

U sjeverni ruski glavni grad Novgorod vikinzi – ili varjazi, kako su ih nazivali Iljmenski Slaveni, tadašnji stanovnici tih krajeva – stigli su preko mora. Skandinavska plemena krenula su na dugo putovanje Varjaškim (Baltičkim) morem, preko Finskog zaljeva i jezera Ladoga, a potom rijekom Volhov sve do Iljmenjskog jezera i krajeva oko Novgoroda. Danas „vikinzi“ iz Skandinavije rijetko dolaze u Rusiju morskim putem i ako odaberu taj način putovanja, to je uglavnom iz znanstvenih razloga. Posljednji brod Fornkor stigao je 2012., nakon što je od Stockholma do Novgoroda putovao 24 dana.

Deset vrhunskih ruskih avantura

Vikinzi nisu krenuli na ovako dugo putovanje samo radi pljačke. Naime, u 9. stoljeću rijeke koje protiču pokraj Novgoroda bile su dio važnog trgovačkog puta „od varjaga do Grka“ (odnosno do Bizanta). Bizantski trgovci više su voljeli ići ovom rutom i trgovati s gradovima duž riječnih obala, nego putovati zaleđem gdje su lako mogli pasti u ruke razbojnika ili postasti žrtve lopova. Javila se velika potreba za ratnicima koji bi se brinuli o sigurnosti prekomorskih posjetioca, ali i bogatih trgovačkih centara. Vikinzi, nadaleko poznati kao vrsni ratnici, ovdje su bili posebno cijenjeni. Tako su mnogi od njih ponudili svoje usluge slavenskom vladaru, naselili se u ovim krajevima i postali stanovnici zemalja koje će kasnije postati drevna Rusija. 

Drevna prijestolnica

Prema čuvenom ruskom povjesničaru Vasiliju Ključevskom, Rjurik je bio varjaški plaćenik, i na teritoriju Rusije došao je na poziv stanovnika Novgoroda koji su ga unajmili da ih brani od napada stepskih razbojnika. Ipak, nekoliko stoljeća kasnije, nomadi su konačno uspjeli silom zauzeti grad.

Prema drugoj verziji, zabilježenoj u Povijesti minulih ljeta, najstarijem sačuvanom ruskom ljetopisu iz 12. stoljeća, stanovnici Novgoroda zatražili su od varjaga Rjurika da upravlja njihovim gradom i uspostavi red u vrijeme teškog razdoblja krvavih sukoba. Tako je u 9. stoljeću Rjurik iz Skandinavije dospio na obale rijeke Volhov s malom grupom ratnika i tamo osnovao naselje čiji ostaci još uvijek postoje na 13 km od Novgoroda.

Fotogalerija: Zimska šetnja od Moskve do St. Peterburga

Sve što je ostalo od drevne Rjurikove naseobine jeste jedan brežuljak na desnoj obali rijeke Volhov. Tako danas izgleda boravište osnivača prve ruske vladarske dinastije, Rjurikoviča. Novgorod je, kako mu samo ime kaže, „novi grad“, i taj naziv je dobio da bi se razlikovao od ovog starijeg naselja. Brežuljak je danas prekriven travom, ali su u 10. stoljeću ovdje postojale ulice popločane drvetom, prve takve vrste u drevnoj Rusiji.

U 12. stoljeću na ovom brdu podignuta je Blagoveštenska crkva, dok je na suprotnoj obali sagrađena crkva posvećena svetom Georgiju, glavna crkva Sveto-Jurjevog manastira. Sjaj kupola ova dva svetilišta nekada je dočekivao posjetioce koji su u Novgorod dolazili iz pravca sjevera, s Iljmenjskog jezera. U današnje vrijeme od Blagoveštenske crkve ostale su samo ruševine. Međutim, ako u Novgorod dolazite brodom (rijeka je plovna od svibnja do rujna), lako možete zamisliti sljedeću scenu: zvonjava s ove dvije crkve najavljuje dolazak kneza, koji plovi ka gradu na svojoj lakoj lađi. 

Poruke iz prošlosti

Vikinzi, ne samo vladajuća elita, nego i obični Skandinavci, neko vrijeme su živjeli s ostalim narodima i u Rjurikovom naselju i u Novgorodu. Arheolozi su u glini pronašli veliku količinu predmeta koji potkrijepljuju ovu tvrdnju: komade odjeće karakteristične za Skandinaviju tog vremena, kao i religijske predmete stare više od 1 000 godina. Posjetioci ih mogu vidjeti u muzeju u Novgorodskom kremlju. U glinenom zemljištu ostali su dobro očuvani i rukopisi načinjeni na brezovoj kori s porukama koje su međusobno razmjenjivali svi stanovnici Novgoroda, od kneževa do običnog naroda. Broj pismenih u Novgorodu bio je iznimno visok – ne samo za tadašnju Rusiju, već i za cijelu Europu.

Dvanaest fantastičnih razloga za posjet Rusiji Još uvijek niste posjetili najveću zemlju na svijetu? Šteta, no nakon što pročitate ovaj članak, prije nego što se okrenete, pakirat ćete torbe i biti na vlaku za majčicu Rusiju.

U spomenutom muzeju može se vidjeti lična prepiska građana Novgoroda iz 11. i 12. stoljeća. Često ćete naići na sljedeće rečenice: „kupi maslac, kupi odjeću za djecu i neka ti sin uči čitati i pisati“, ili „neka ti srce i dušu obuzme strast kad me vidiš“, ili „pošalji mi novac – ako i ne pošalješ novac Svenji, pošalji ga meni“. Čitajući ove retke možete osjetiti kako je izgledao život Novgorođana u to doba.

Ako ne želite samo čitati o prošlosti, 8. kolovoza posjetite gradić Stara Rusa, udaljen oko 100 km od Novgoroda, kada počinje festival srednjovjekovne kulture Knjažja bratčina. Prije nego što se vratite u stvarnost i ponesete mač kao suvenir, možete u tih nekoliko dana zamišljati da ste Rjurik ili vikinški ratnik.