U posljednjih nekoliko tjedana predsjednik Rusije Vladimir Putin pozicionirao se u centar međunarodne diplomacije, pišu analitičari „The New York Times”, a prenosi RIA „Novosti”.
Prema njihovom mišljenju, glavni sudionici pregovora u vezi s iranskim nuklearnim pitanjem bile su Sjedinjene Države i Iran, ali se kasnije u proces aktivno uključila i ruska strana, čiji je osnovni interes bio da se ukine embargo na isporuku oružja Teheranu. Uz podršku Kine, smatraju autori članka, Moskva je zaigrala „ruski gambit” i sudionici rasprave su uspjeli postići kompromis.
„Sporazum je istaknuo Putinovo umijeće da utječe na svjetske događaje usprkos pokušajima njegovog ostracizma od strane Zapada”, pišu analitičari.
Kako navode, europski i američki lideri koji su više puta govorili o „diplomatskoj izolaciji” Putina, na kraju nisu uspjeli postići cilj. Oni podsjećaju da se proteklog tjedna ruski predsjednik u Ufi susreo sa članovima ŠOS i BRIKS-a, ali i onima koji pretendiraju da postanu punopravni igrači u ovim savezima, i uživao posebnu naklonost kineskog lidera Xi Jingpina i iranskog predsjednika Hassana Rouhanija. Novinari ističu da je napore Rusije na međunarodnoj sceni ocijenio čak i američki predsjednik Barack Obama, koji se zahvalio ruskom kolegi na doprinosu RF u postizanju dogovora sa Iranom.
„Ipak, odnosi Rusije i SAD-a ostaju napeti zbog ukrajinske krize. Međutim, precizni diplomatski proračuni ruskom predsjedniku omogućavaju da zadrži poziciju Rusije na međunarodnoj sceni i ukaže na pokušaje Zapada da ga proglase ʼzlikovcemʼ”, smatraju autori teksta. Kako pišu, Putin je na kritike Zapada odgovorio mirovnim naporima, bez kojih dogovora s Iranom ne bi bilo.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu