Geografi s Urala obnovili raspravu o granici Europe i Azije

Ruski istraživači precizirali su najsporniji dio granice između Europe i Azije – na zemljopisnoj širini Ekaterinburga (1 600km od Moskve), u okolici gradova Ekaterinburg-Revda-Pervouraljsk, to je za Ruski vjesnik izjavio Gennadij Porozov, predsjednik Uralskog društva ljubitelja prirodnih znanosti (UOLE). UOLE je napravio istraživanje zajedno s Ruskim geografskim društvom (RGO). Za istraživanje je kupljena GPS-oprema, zahvaljujući kojoj su istraživači napravili više od 100 tisuća mjerenja lokalnog terena. Rezultati su pokazali realnu granicu, koja se ne podudara sa službenom verzijom koju je predložila uprava Ekaterinburga (vidi kartu).

Kao osnova mjerenja uzet je Tatiščevskij princip razmeđa, koji je prihvaćen u čitavom svijetu. Ta službena granica prolazi po razvođu uralskih rijeka Čusove i Iseta. Teoriju je razradio još u prvoj polovini 18. st. jedan od osnivača Ekaterinburga, ruski povjesničar, poznati geograf i državni djelatnik Vasilij Tatiščev.

Korak iz Europe u Aziju 

Suvremeni vodiči reklamiraju Ekaterinburg kao megapolis na granici dvaju svjetova, kao sintezu dviju kultura. Kao jedna od glavnih atrakcija Ekaterinburga je stela, koja simbolizira granicu između Europe i Azije. Postavljena je 2004. na 17. kilometru Novomoskovske ceste, u šumskoj zoni megapolisa. Mnogi turisti smatraju da upravo na ovom mjestu, ako naprave jedan korak, prelaze iz Europe u Aziju. U temelju obeliska nalazi se kamen najudaljenije točke Europe i najudaljenije točke Azije – rt Roka i rt Dežneva.

Ovdje se mogu kupiti suveniri, jahati na konju ili psima za vuču, organizirati piknik. Kovač kuje za turiste kovani novac za uspomenu sa simbolima Ekaterinburga te uručuje potvrdu ''Kršitelja granica'' Europe i Azije. Svake godine u ožujku organizira se skijaški maraton Europe-Azija, dug 53 kilometara. Maraton počinje u Europi (grad Pervouraljsk), a završava u Aziji (Ekaterinburg).

Tisuće mjera 

No etnografi uvjeravaju da na ovom mjestu ne prolazi prava granica, njezina oznaka je uvjetna. ''Staviti dvije noge na dva različita kontinenta moguće je samo na samom Uralskom grebenu. 17. kilometar, gdje se nalazi stela, zaista jest linija razgraničenja. Ali ne između rijeka Čusove i Iseta, već između dvaju pritoka Iseta koji pripadaju Aziji! Linija prave granice dosta je složenija, ona je sinusoida koja ide uzduž desne obale Čusove i leži otprilike 10 kilometara zapadnije'', govori Gennadij Porozov.

Nepoznati drevni Sibirci: Neolitsko pismo, mamuti i cyber-punk skitnja Predaja kaže da je prije dolaska Kozaka jukagirski šaman vračao nad kostima starog šamana i rekao: „Srest ćete nove ljude. Njima kosa raste oko usta, a odijelo im je crno. Kada ih sretnete, nemojte se boriti protiv njih.”

''Ne želimo prenijeti turističke točke granice, samo određujemo pravu geografsku granicu'', objašnjava za Ruski vjensik Evgenij Artjuh, član RGO-a. U budućnosti istraživači planiraju napraviti trodimenzionalni model terena, dodati zapreminu s vodom, opremiti pokretnim mehanizmom i zorno predočiti granicu.

Etnografi UOLE-a i RGO-a izmodelirali su konačnu kartu tako što su stavili četiri specijalne karte: topografsku, katastarsku, hidrogeološku i visinku (vidi kartu). Oni predlažu da se granica Europe i Azije ne označava linijom, već pojasom. Rijeka Iset može se smatrati granicom Europe, rijeka Čusova granicom Azije, a prostor, koji se nalazi između njih, isključujući potoke i rječice, može se smatrati graničnim pojasom (vidi kartu).

A postoji li granica?  

Službena granica Europe i Azije premještala se tijekom čitave povijesti. Od antičkih vremena istraživači su je crtali gotovo proizvoljno: ili po rijeci Don, ili u Sibiru, ili na Dalekom istoku. Ni danas geografi ne mogu dati točan odgovor na pitanje gdje prolazi granica.

Smatra se da granica između Europe i Azije uglavnom prolazi po Rusiji, njezina prostranost iznosi 5 524 km, od kojih 2 000 otpada na Uralski greben. Glavni gradovi kroz koje prolazi su sljedeći: Orenburg, Orsk, Magnitogorsk, Zlatoust i turski Istanbul. Provlači se isto oko gradova Pervouraljska, Ekaterinburg, Revda, Degtjarsk itd. 

Dvanaest fantastičnih razloga za posjet Rusiji Još uvijek niste posjetili najveću zemlju na svijetu? Šteta, no nakon što pročitate ovaj članak, prije nego što se okrenete, pakirat ćete torbe i biti na vlaku za majčicu Rusiju.

Uralske planine smatrale su se granicom između dva dijela svijeta još u 16. stoljeću. Prvi spomenik napravljen je ovdje još 1846., na planini Berezova u čast kad je budući car Aleksandar II., nasljednik ruskog prijestolja, posjetio granicu. To su mjesto planinskog prijevoja 1829. njemački znanstvenici, poznati geograf Humboldt i minerolog Gustav Rose, označili kao prirodnu granicu.

Mnogi starosjedioci Urala ne pridaju posebno značenje raspravama o granici Europe i Azije, tvrdeći da su zemlje niz Uralski lanac uvijek bile iskonski ruske te da je uralska civilizacija autentično ruska, a ne ''sinteza'' europske i azijske kulture. S njihovog gledišta, podjela teritorija na europski i azijski dio izgleda neaktualna.