Tajanstveni labirinti na ruskom Sjeveru

Labirint pored gradića Kandalakša. Izvor: Lori / Legion Media

Labirint pored gradića Kandalakša. Izvor: Lori / Legion Media

Na krajnjem sjeverozapadu Rusije, na Kolskom poluotoku, putnici mogu naići na velike kamene labirinte, stare najmanje 4000 godina. Najprihvaćenije znanstveno objašnjenje glasi da su šare kružnog oblika služile kao putokazi u kraljevstvo mrtvih. No ima i onih koji žele dokazati drugačije hipoteze, primjerice da su labirinti bili svojevrsni dovitljivo konstruirani svjetionici.

Istraživači organizacije "Kosmopoisk" početkom listopada ove godine završili su ekspediciju na Kolski poluotok na krajnjem sjeverozapadu Rusije, gdje je otkriveno više od pet tajanstvenih kamenih labirinata. Neki od tih arheoloških spomenika nastali su dvije tisuće godina prije nove ere. Dakle, stariji su od egipatskih piramida. Znanost ove tajanstvene labirinte povezuje s religijskim vjerovanjima naroda Sjevera. No, direktor "Kosmopoiska" Vadim Černobrov i njegova ekipa žele dokazati da su labirinti imali drugu namjenu - oni vjeruju da su kamene šare labirinta drevnim moreplovcima služile kao neka vrsta "svjetionika".

 

Otkud krugovi?

Do najpoznatijeg labirinta iznad polarnog kruga Rusije može se stići pješice iz gradića Kandalakša na jugu Kolskog poluotoka (krajnji sjeverozapad Rusije, 1296 kilometara sjeverno od Moskve). Staza vodi kroz borovu šumu, a volonteri mjesne ekološke organizacije postavili su putokaze do labirinta da olakšaju put turistima.

6 mjesta u Rusiji kamo turisti ne trebaju ići
Rusija ima ogroman broj predivnih mjesta sa čudesnom prirodom i lijepim spomenicima arhitekture. No, kao i u bilo kojoj drugoj državi, ovdje ima kuteva koji bi, ako ih se posjeti, mogli biti opasni po zdravlje i život. Ruski vjesnik sastavio je listu najopasnijih mjesta za turiste.

Drevni graditelji izgradili su na poluotoku labirint savršeno kružnog oblika. Prolazi labirinta građeni od kamena zarasli su u travu i mahovinu. Da je ovo mjesto jedinstveno svjedoči velika ploča s natpisom da je taj arheološki spomenik nastao dvije tisuće godina prije nove ere.

Isti takvi labirinti ili, kako ih znanstvenici zovu, "babiloni", nalaze se na obali Bijelog i Barentsovog mora, u skandinavskim zemljama i na Britanskim otocima. Njihova namjena još uvijek nije točno utvrđena. Znanstvenici su se po tom pitanju podijelili u dva tabora. Jedni smatraju da su labirinti korišteni u šamanskim obredima. Drugi vjeruju da su "babiloni" imali praktičnu namjenu - mogli su služiti za ribolov ili kao orijentiri za pomorce.

"Moreplovci su trebali obilježiti mjesta gdje su mogli sigurno pristati, kao i mjesta odakle su se s obale mogli otisnuti na otvoreno more", smatra Vadim Černobrov. "Zbog straha od oluja u drevna vremena ljudi su se trudili ploviti uz obalu, ali na mnogim mjestima skraćivali su put ploveći kroz zaljeve ili po otvorenom moru. Labirinti su bili putokazi koji su drevnim moreplovcima pokazivali put uz obalu."


Hipoteze i dokazi

Kako bi dokazali svoju teoriju, sudionici ekspedicije su detaljno ispitali drevne labirinte. Pokušali su utvrditi s koje udaljenosti su bili vidljivi s mora. Po mišljenju Vadima Černobrova, labirinti su bili kružnog oblika kako bi ih moreplovci mogli vidjeti s udaljenosti od nekoliko kilometara tijekom cijelog polarnog dana, bez obzira na položaj sunca.

Za vrijeme ekspedicije istraživači su više puta primijetili da se labirint nikada ne nalazi u sjeni stijena ili drveća, već ga sunčeva svjetlost uvijek obasjava. Zato se kao kontrast ističe u oskudnom polarnom pejzažu. Zanimljivo je da je labirint vidljiv i danas, iako je obrastao mahovinom i lišajem. Konture labirinta jasno se vide čak i zimi, pod snijegom debljine 10 do 20 centimetara. Kada bi napadalo još više snijega plovidba se prekidala do proljeća.

Mogu li pristalice hipoteze [o svjetioniku] navesti bar jedan povijesni izvor u kojem netko od moreplovaca priča o tome kako mu je labirint pomogao u orijentaciji? Takvi izvori meni nisu poznati.

Konstantin Kotkin, Murmanski oblasni zavičajni muzej

U znanstvenim krugovima ovakva hipoteza istraživača iz "Kosmopoiska" ne nailazi na odobravanje. Većina znanstvenika smatra da su se "babiloni" koristili u drevnim vjerskim obredima, na primjer, u obredima kojima se prizivao bogat ulov ribe. Šare kružnog oblika mogle su služiti kao "putokazi" u kraljevstvo mrtvih koji su dušu umrlog sprečavali da se vrati u svijet živih.

Verziju prema kojoj su tajanstveni labirinti bili orijentiri za moreplovce znanstvenici smatraju laičkom. "Mogu li pristalice takve hipoteze navesti bar jedan povijesni izvor u kojem netko od moreplovaca priča o tome kako mu je labirint pomogao u orijentaciji? Najvjerojatnije ne mogu. Takvi izvori meni nisu poznati, a znanost se mora oslanjati na povijesne podatke", objašnjava znanstveni suradnik Murmanskog oblasnog zavičajnog muzeja Konstantin Kotkin.


Bogat ulov u labirintu

U znanstvenim člancima i studijama posvećenim labirintima nailazimo na još jednu hipotezu. Pošto su "babiloni" sagrađeni pored mora, na mjestima bogatim ribom, drevni ljudi su ih možda koristili za ribolov. Riba je upadala u komplicirani labirint za vrijeme plime i nije mogla isplivati iz njega kada nastupi oseka. U ovu hipotezu također malo tko vjeruje.

Po mišljenju Kotkina, da bi se tako lovila riba, bilo bi potrebno sagraditi mnogo labirinata na malom rastojanju, kao što ribari postavljaju mreže. To je, naravno, neizvedivo.

Sporno je i pitanje kada su labirinti nastali. Znanstvenici su sredinom 20. stoljeća njihovu starost procjenjivali na 4 tisuće godina. Suvremeni istraživači tvrde da su kameni labirinti nastali znatno kasnije.

"Znanstvenici se još uvijek nisu usuglasili oko starosti i namjene labirinata. Preciznih odgovora na ova pitanja zasada nema", kaže Kotkin. "Sami labirinti nam ne otkrivaju ništa, pa je vrlo teško prikupiti pouzdane dokaze i zato postoje različite pretpostavke. Najvažnije je da se sve hipoteze temelje na već provjerenim činjenicama. U svakom slučaju, labirinti su nesumnjivo dragocjeni arheološki objekti koji govore o jedinstvenoj prošlosti ruskog Sjevera."