6 mjesta u Rusiji kamo turisti ne trebaju ići

Izvor: Lori / Legion Media

Izvor: Lori / Legion Media

Rusija ima ogroman broj predivnih mjesta sa čudesnom prirodom i lijepim spomenicima arhitekture. No, kao i u bilo kojoj drugoj državi, ovdje ima kuteva koji bi, ako ih se posjeti, mogli biti opasni po zdravlje i život. RBTH sastavio je listu najopasnijih mjesta za turiste.

1. Karabaš – rekvijem ekologije

Stručnjaci UN-a nazvali su Karabaš u Čeljabinskoj oblasti (2 200km od Moskve) ''crnom točkom planete''. Ako se popnete do Pokajničkog križa iznad Karabaša, postat će vam jasno što čovjek može napraviti s prirodom: ''ćelava'' crna brda, narančasta voda, ispucana zemlja kao na Marsu. Grad nazivaju ''apokalipsom žive prirode''. Od 1974. nekoliko puta pokušali su zatvoriti kombinat za ljevaonicu bakra koji je uništio sve živo u radijusu od nekoliko desetaka kilometara. Zatvorili su ga tek 1989. No otrovana brda i dalje propadaju. S vrha planine s križom, koju nazivaju Ćelavom, vidi se da jezici mrtvog, otrovnog ''šlajma'' sve bliže i bliže dolaze prekrasnim čeljabinskim jezerima. S druge strane brda vide se crni planinski lanci odrona šljake, u čijem su se podnožju smjestile kuće lokalnog stanovništva. Oni koji su boravili u ''crnoj točki'' govore o nadrealnom utisku od te bakrene doline i uspoređuju Karabaš s ''granicom između dvaju svjetova'': mrtvih i živih.  


2. Noriljsk – ''grad koji su ubili''

Izvor: GeoPhoto

U tom nekoć lijepom gradu s neobičnom starinskom arhitekturom, koji se nalazi na sjeveru Krasnojarskog kraja (2 800 km od Moskve), leži crni snijeg, a u zraku se osjeti neugodan okus sumpora. Taj teritorij koristi se za proizvodnju teških metala – bakra, nikala, olova, selenita, cinka. Prilikom njihove proizvodnje onečišćava se grad. Ekološka opasnost za stanovništvo grada i regije koje se nalaze pored njega potkrepljuje se činjenicom da Noriljsk opskrbljuje jedan od najvećih rudarskih i metalurških kombinata u svijetu. Tvornice Noriljska tale rudu na vječnom ledu, proizvodeći više od 40% svjetskog obima paladija, te gotovo petinu ruskog nikala i dvije trećine bakra. Nigdje u svijetu ne postoji takav industrijski rajon (uključujući grad) kao što je Noriljsk. Već mnogo godina Noriljsk ima status najprljavijeg grada Rusije. I iako nema službeni status zatvorenog teritorija, od 2001. zabranjen je ulaz strancima u grad i moguć je jedino uz posebno dopuštenje vlasti.


3. Kiselo jezero

Izvor: Aleksej Kudenko/Ria Novosti

Na predivnom poluotoku Kamčatki, poznatom po vulkanima i čistoj nedirnutoj prirodi, postoji nestvarno lijepo i smrtonosno opasno jezero svijetlo-tirkizne boje, koje se nalazi u krateru vulkana Mali Semjačik (6 700 km od Moskve). Promjer jezera iznosi otprilike 500 metara, a dubina je 140 metara. Bez obzira na to što jezero čak ima svoju ''plažu'', čak ni najveći ljubitelji ekstremnih sportova ne bi imali hrabrosti kupati se u njemu. Naime, šanse da iz njega izađeš čitav i netaknut jednake su nuli. To kiselo jezero nastalo je prije 400 godina nakon moćne podzemne eksplozije. U sastavu vode u velikoj količini prisutne su sumporna, floridna, kloridna i sulfatna kiselina. Upravo zbog te ''praskave smjese'' jezerska voda u krateru ima takvu bajkovito-tirkiznu boju. Kiselo jezero ne smrzne se zimi u krateru, čak kad su sve padine planina Kamčatke pokrivene snijegom. Mali Semjačik i njegovo kiselo jezero nisu uvijek mirni – vulkan je aktivan, no njegova posljednja erupcija bila je 1952.


4. Kobni ledenjak Kolka

Izvor: Lori/Legion Media

Ledenjak Kolka u Karmadonskom klancu Sjeverne Osetije (1 800 km na jug od Moskve) postao je poznat u čitavoj Rusiji nakon jezive tragedije koja se dogodila 20. rujna 2002. Na taj dan ledenjak, koji se kreće brzinom većom od 100km/h, izbrisao je s lica zemlje selo Vernij Karmadom i snimateljsku grupu filma Svjaznoj na čelu s tridesetogodišnjim redateljem Sergejem Bodrovom. Poginulo je više od 100 ljudi. Bez obzira na intenzivno traženje, ostaci, za koje se pretpostavlja da pripadaju snimateljskoj grupi, pronađeni su tek nakon nekoliko godina. No ledenjak je i prije te tragedija bio na lošem glasu. Postoji podatak da je 1902. poginula velika grupa ljudi i životinja zbog kretanja ledenjaka. Lukavstvo Kolke nalazi se u tome što pokretanje ledenjaka počinje polako, gotovo neprimijetno, kradomice, a onda odjednom sve iznenadi.


5. Smrtonosni vrh Eljbrus

Izvor: Lori/Legion Media

Eljbrus, koji se izdiže više od 5 600 metara iznad mora, nazivaju ''dvoglavom planinom'', jer ima dva vrha: najviši zapadni i istočni (koji je od zapadnog niži samo za 21 metar). Isto kao što Everest, najviši azijski i svjetski vrh, nazivaju ''grobljem bez križeva'', tako se i za najviši vrh Rusije i Europe smatra da je mjesto opasno po život. Prema mišljenju stručnjaka, pri pokušajima penjanja na taj ugašeni kavkaski stratovulkan svake godine pogine između 15 i 30 ljudi. Na Eljbrusu na visini od oko 4 200 metara postoji litica ''Groblje alpinista'', na kojoj se nalaze mnogobrojne tablice imena onih čiji je život završio na ovom vrhu.

Postoji i druga opasnost: bez obzira na to što se službeno Eljbrus smatra vrhom ugašenog vulkana, zbog brzog otapanja leda i otkrivene vulkanske aktivnosti mnogi stručnjaci smatraju da je potencijalno aktivan. Čak predviđaju mogućnost buđenja vulkana u ovom stoljeću. A 11 kubičnih kilometara leda, koji se čuva na vrhovinama i padinama Eljbrusa, čine ga jednim od potencijalno najopasnijih vulkana na Zemlji.


6. Začarana planina Manaraga

Izvor:GeoPhoto

Ni jedna turistička agencija nije se odlučila odvesti turiste na planinu Manaraga koja se nalazi u teško dostupnom rajonu ruskog Pripoljarja, u nacionalnom parku Jugid-va (1 600km od Moskve). Managara je najživopisniji i najopasniji vrh na sjeveru Rusije.

Starosjedioci republike Komi odnosili su se prema planini kao prema svetinji, smatrajući da je živi objekt: da bi ''pronašli zajednički jezik'' s Manaragom ljudi su još u 11. stoljeću organizirali ovdje ritualne igre. O tome svjedoče iskopine svetilišta s žrtvenim kamenjima koje su pronašli arheolozi. Nije slučajno da Managaru (u prijevodu s neneckog jezika – ''medvjeđa šapa'') nazivaju ''začaranom planinom''. Tajanstveni paradoks se nalazi u tome da, iako planina ima samo 1 662 metra, iskusni alpinisti govore da je svaki profesionalac bespomoćan pred njom, jer ga doslovno ''ne pušta'' na svoj vrh. Managara se ''ne može pokoriti'', nemoguće je popeti se na nju. Prepreke u obliku nepredviđenih vremenskih uvjeta ili nadprirodnih fenomena često su dovodili do slučaja sa smrtonosnim ishodom. Odgonetavajući tajne prirode, u divljim krajevim Pripolarnog Urala, teško je do kraja ostati materijalist.

Više