Pariz, Berlin, Leipzig i druga ruska sela

Selo Pariz u Čeljabinskoj oblasti. Izvor: Itar-Tass

Selo Pariz u Čeljabinskoj oblasti. Izvor: Itar-Tass

U stepskom dijelu Južnog Urala nalazi se jedinstveni "djelić Europe", koji čini niz sela s europskim imenima, neobičnim za ruski jezik i podneblje. "Uralska Europa" ima i svoje simbole - Eiffelov toranj i Berlinski zid. Geografska zbrka s imenima postala je svojevrsni simbol vojničke slave Rusije iz doba rata s Napoleonom.

Pariz, Feršampenuaz, Berlin, Leipzig, Varna, Kassel, Port Arthur i još dvadesetak naseljenih mjesta na karti Čeljabinske oblasti nazvano je po europskim gradovima u čast pobjeda ruske vojske u Njemačkoj i Francuskoj u ratovima 1799. i 1813.-14. Ovakva "europska" imena su svojim selima dali kozaci koji su u ovim krajevima čuvali južne granice Ruskog Carstva.

Geografska zbrka s imenima postala je svojevrsni simbol vojničke slave Rusije, ali i jedna od najneobičnijih i najpopularnijih turističkih ruta. Putovanje iz Pariza u Berlin po uralskim cestama traje jedan dan. Najbolje je putovati automobilom u pratnji mjesnog turističkog vodiča.

 

Tko su Nagajbaci?

U uralskom Kasselu nećete moći sjesti u pub i popiti bavarsko pivo, a u uralskom Parizu nema revija visoke mode. U njima se živi mirnim seoskim životom, uz toplu peć i bunar, u niskim drvenim kućicama, na prašnjavim seoskim ulicama. Tu su i lijepe male crkve i prekrasna uralska priroda. Sva "europska" kozačka sela građena su po pravilnom urbanističkom planu - kako su služila kao utvrde i imala obrambenu funkciju, ulice su građene strogo perpendikularno, odnosno pod pravim kutom.

Iako strani turisti u "Uralskoj Europi" neće naići na raskoš i udobnost, ovdje se mogu odmoriti od gradske vreve, posjetiti neobična sela, upoznati se sa specifičnim načinom života njihovih stanovnika i tajanstvenim narodom Nagajbacima (rus . "Nagajbaki"), malom etničkom skupinom nastalom nakon pokrštavanja Tatara. Nagajbaci su sudjelovali u Domovinskom ratu protiv Napoleona i ušli su s ruskom vojskom u Pariz 1814. Pripadnici ovog malo poznatog naroda uvijek s gostoprimstvom dočekuju turiste, rado ih upoznaju sa svojom tradicijom i običajima i otkrivaju im kulinarske tajne i recepte svojih predaka.

Povećati sliku.

Druženje s ovim gostoljubivim narodom može se, doduše, pretvoriti u svojevrsni kulturni šok. Nagajbaci imaju ruska imena i prezimena, ali govore nagajbackim jezikom (dijalekt tatarskog). Iako su pravoslavne vjere, još uvijek održavaju neke poganske obrede unatoč zabranama mjesnog pravoslavnog svećenika. Na godišnjicu smrti članova obitelji priređuju velike karmine na kojima prinose žrtve. Jednom godišnje, pred Uskrs, zagrijavaju parnu kupelj (rus. "banja") na Veliki četvrtak. Nagajbaci vjeruju da se tog dana kupaju duše predaka, pa zato živi ne trebaju zatvarati vrata i ulaziti u parne kupelji. Imaju specifičnu kuhinju: omiljeni desert im je višnja ili divlja trešnja (rus . "čeremuha") u maslacu sa šećerom.

Selo u Čeljabinskoj oblasti. Izvor: Lori/Legion Media

Plahi Nagajbaci su se 2012., čitavih 200 godina nakon bitke s Napoleonom, prisjetili svojih korijena i ponovno krenuli "u osvajanje" Pariza. U turističkoj turi autobusom kroz Poljsku, Njemačku i Francusku delegacija Nagajbaka proputovala je sve europske gradove koje su njihovi preci nekada osvajali zajedno s kozacima. Gradski čelnici Pariza nisu bili voljni susresti se s predstavnicima vesele etničke skupine iz duboke provincije Rusije, dok je gradonačelnik gradića Arcis-sur-Aube primio Nagajbake i izrekao malo vjerojatnu tvrdnju: "Vi ste prvi Rusi koji su nam došli u posjet poslije cara Aleksandra I., koji je ovdje boravio 1814.".


Kao u Parizu

Uralsko naselje Pariz ima samo dvije i pol tisuće stanovnika. Osnovano je prije 170 godina kao utvrda Orenburške kozačke vojske, a zvučno ime francuskog glavnog grada selo je dobilo u znak sjećanja na boravak ruske vojske u Parizu poslije velike pobjede nad Napoleonom 1814. Stanovnici uralskog Pariza trude se da se u njihovom selu zaista osjeti duh Francuske. Seoskim ulicama mnogi voze bicikle, po uzoru na Europljane, a otvoren je i frizerski salon "Francuskinja".

Kozaci u velikim ratovima 20. stoljeća: Između orlova i zvijezda
U 20. stoljeću sudbina Kozaka je bila tragična, bili su i žrtve, i krvnici. Kozaci, rascijepkani ratovima i revolucijama na različite čete, napravili su mnogo podviga, i mnoštvo zločina. Ruski vjesnik istražio je povijest Kozaka nakon revolucije 1917. u Rusiji i izvan nje.

Na trgu u centru sela nalazi se vjerna kopija Eiffelovog tornja, najveća u Rusiji. Uralski Eiffelov toranj visok je 50 metara, pa je 6 puta manji i 160 puta lakši od pravog. Služi kao odašiljač mobilne telefonije. Na njoj stoji pločica s natpisom "Kula je izgrađena u slavu ruskih vojnika-pobjednika". U blizini Eiffelovog tornja nalazi se Slavoluk pobjede, koji sprečava ulazak kamiona i traktora na trg. U proračunu sela Pariz postoji posebna stavka: za izradu tablica s imenom sela koje turisti skidaju i odnose kao suvenire.


Berlin

Dva kilometra od granice s Kazahstanom i 155 kilometara od Čeljabinska nalazi se selo Berlin. Osnovano je prije 270 godina kao vojno naselje Orenburške kozačke vojske. Tu je sagrađena Trojicka tvrđava, promatračnice, stražarska mjesta i reduta. Ovo malo uralsko naselje dobilo je "europsko" ime u čast ulaska ruske vojske u Berlin 1760., za vrijeme Sedmogodišnjeg rata (1756.-1763.) i Domovinskog rata s Napoleonom (1813.). U uralskom Berlinu turisti mogu vidjeti jedinstvene glinene kuće koje mogu trajati po nekoliko stoljeća jer njihovi zidovi odolijevaju svim prirodnim uvjetima i mogu izdržati ogromnu težinu krova. Danas ovo naselje ima svega 1000 stanovnika koji se bave poljoprivredom. Jedna od seoskih znamenitosti je "Berlinski zid": betonska ograda s natpisom koji zvuči kao šala na vlastiti račun.

Selo u Čeljabinskoj oblasti. Izvor: Lori/Legion Media

Varna

Varna je najveće i najljepše naselje na karti "uralske Europe", pa se s pravom smatra "biserom Južnog Urala". Selo je dobilo ime po bugarskoj tvrđavi Varna, koja je u vrijeme rusko-turskog rata (1828.-1829.) bila u sastavu Turske. Ruska vojska je osvojila tvrđavu. Europsko ime naselje je dobilo u znak sjećanja na poginule ruske vojnike. Selo je bivša kozačka stanica (selo) u koju su se doseljavali kozaci iz raznih dijelova Rusije. Varna danas ima oko 10 tisuća stanovnika. U selu zajedno žive Rusi i Kalmici, Mordvini i Ukrajinci, Bjelorusi i Tatari. Ovdje nema nikakvih nesuglasica među brojnim narodnostima i kulturama.

Dva kilometra od Varne nalazi se čudesna arheološka znamenitost, Tamerlanova kula visoka 17 metara (Mauzolej Kesene), spomenik srednjovjekovne islamske pogrebne arhitekture 14. stoljeća. Kulu je, prema legendi, sagradio znameniti osvajač iz 14. stoljeća Timur Tamerlan nad grobom svoje kćeri koja se zaljubila u običnog vojnika i pobjegla s njim. Tamerlan je sustigao odbjegli par i u bijesu pogubio vojnika, a djevojka se zatim ubila ne mogavši preboljeti smrt voljenog. Danas je to kultno mjesto na koje dolaze mladenci iz cijele zemlje. Privezuju maramice na rešetke tornja kao znak ljubavi i vjernosti.


Selo u Čeljabinskoj oblasti. Izvor: Lori/Legion Media

Francuski dvorac i francuska planina

Još jedna "europska" znamenitost nalazi se 2 kilometra sjeverozapadno od sela Naili u Čeljabinskoj oblasti. Na takozvanoj Francuskoj planini, okruženi šumom, sačuvani su ostaci "francuskog zamka", središnje zgrade tvornice za obogaćivanje azbesta gdje je od 1878. do 1915. Francuska vršila eksploataciju i ispitivanja azbesta na temelju koncesije koju je dobila od carske Rusije. Koncesijom su na korištenje dobili parcelu uz pravo eksploatacije rudnog bogatstava. No, Francuzi su krišom eksploatirali i zlato na rijeci Mias i sakrivali ga u tajna skladišta, što potvrđuju skrivene niše u zidovima zamka. Turisti mogu vidjeti ostatke srušene tvornice i potopljena okna rudnika. Na planini još uvijek postoji put kojim se može stići do vrha. Stepenice vode kroz šumu, a napravljene su od ručno obrađenog serpentina. S vrha planine pruža se prekrasan pogled na dolinu rijeke Mias i Iljmenski greben.

Pomoć turističkih vodiča i dodatne informacije o putovanju po Južnom Uralu možete dobiti u Centru za razvoj turizma Čeljabinske oblasti (telefon +7351 2 631 224).