6 maršruta po nepoznatom Uralu

Ural je planinska zemlja koju možemo usporediti s „kutijom punom iznenađenja“ od zelenog kamena malahita, kojim su ovi krajevi bogati - baš kao u bajci najpoznatijeg uralskog pisca bajki, Petra Bažova. Ovdje ćete naći poznate umjetničke i dekorativne predmete od livenog gvožđa iz grada Kalinska, neobične muzeje pod otvorenim nebom i legendarne planinske vrhove koji se pružaju od Karskog mora do kazahstanskih stepa. Ruski vjesnik je izabrao šest najzanimljivijih turističkih maršruta po nepoznatom Uralu, koje bar jednom u životu traba obići svaki ljubitelj putovanja.

Najstarija aktivna industrijska hidroelektrana u Rusiji


Izvor: ask-glip.livejournal.com 

Kako doći

Iz Ekaterinburga treba izaći u pravcu Čeljabinska putem M5 i kretati se prema Baškortostanu, a kod putokaza skrenuti prema naselju Berdjauš, od kojeg makadam vodi do naselja Porogi.

Na rijeci Boljšaja Satka u Čeljabinskoj oblasti nalazi se najstarija hidroelektrana u Rusiji Porogi, koja od 1909. gotovo bez rekonstrukcije neprekidno proizvodi struju. UNESCO ju je 1993. proglasio za spomenik povijesti i kulture. Brana ove hidroelektrane je jedina koja je u ruskoj i svjetskoj praksi prema konstruktivnom rješenju izgrađena „ručno“, gotovo bez korištenja tehnike. Turbine postrojenja su jedinstvene, jer su ih na temelju individualnih narudžbi proizvele vodeće tvrtke u Europi, koje su na čelu svjetske hidroenergetike. Čitavo postrojenje čini prava muzejska kolekcija opreme koja prikazuje povijest tehnike s početka 20. stoljeća. U to vrijeme ovdje je izgrađena prva tvornica za proizvodnju legura gvožđa u Rusiji. Danas u naselju Porogi živi samo 20-ak ljudi. Tu se nalazi i mali privatni muzej. Posjetioci mogu prenoćiti u hotelu Porogi na obali rijeke Aj, 50 metara udaljenom od hidroelektrane. 


Nikolajevska i Naslednicka utvrda


Nikolajevska tvrđava. Izvor: puerrtto.livejournal.com 

Kako doći


Od Ekaterinburga treba krenuti Čeljabinskim cestom prema gradu Troick, zatim kroz naselja Stepno, Česnu i Varnu do putokaza prema naselju Nikolajevka. Do Naslednicke utvrde se stiže putem iz Varne prema naselju Karlati, zatim do naselja Bredi, gdje treba pronaći putokaz do naselja Naslednicko.

Na granici Čeljabinske oblasti i Kazahstana nalaze se dvije malo poznate i slabo proučene utvrde-blizanke, izgrađene u 18. stoljeću, u doba kad su Rusi naseljavali Ural kako bi se zaštitili od upada stepskih nomada. U stara vremena bilo je najmanje pet ovakvih utvrda i one su bile raspoređene na svakih sto kilometara, dok su između njih podizani reduti [tip poljskih utvrda, najčešće zemljanih, sa zidom i rovom, namijenjenim za obrambene akcije u svim pravcima – op. red.]. Danas su od ovog niza utvrda ostale samo Nikolajevska i Naslednicka tvrđava. Opasane su nazubljenim zidinama, na uglovima se nalaze masivne kule s puškarnicama, na ulazu je čelična kapija, u centru utvrde crkva, a ispod podzemni hodnici. S obzirom da se obje utvrde nalaze u blizini suvremenih graničnih punktova, sa sobom treba ponijeti identifikacijska dokumenta. Nedaleko od Nikolajevske tvrđave, 3 kilometra istočno od sela Varna, na obali zaraslog jezera nalazi se Kula Tamerlana, odnosno mauzolej Kesene iz 14-16. stoljeća.

 

Etnografski zavičajni muzej Torum Maa: tajanstveni običaji obskih Ugara


Izvor: torummaa.ru

Etnografski zavičajni muzej Toru Maa nalazi se na brežuljcima parka prirode Samarovski čugas u Hanti-Mansijsku. Muzej je osnovan 1987. na inicijativu književnika iz grada Jugorska. Preko  6 000 eksponata u muzeju otkriva kulturu obskih Ugara. Ovdje možete vidjeti seoske i lovačke kolibe, pušnice, kuću za porođaje, ognjišta, peć za pečenje kruha, objekte za stoku, osvijetljenu kolibu sa sedam svetih idola i mnogo toga drugog. Danas je muzej mjesto na kojem se održavaju narodne proslave: drevne „medvjeđe igre“, „praznik vrana“ [tradicionalna proslava početka proljeća koje se u ovim krajevima vezuje za dolazak vrana – op. red.], nastupi folklornih ansambala i slično. Za vrijeme boravka u Hanti-Mansijsku treba obavezno probati sjeverne delikatese: „stroganinu“ [tradicionalno jelo od sirove smrznute strugane ribe – op. red.] od muksuna (sibirskog lososa), irvasovo meso i slatko od brusnica. 


Arhitektonsko-etnografski muzej Hohlovka: „živi“ muzej


Izvor: Lori Images / Legion Media

Na živopisnom uzvišenju poluotoka Varnač na obali Kamskog umjetnog jezera, 45 km od Perma nalazi se Hohlovka, jedinstveni muzej arhitekture od drveta pod otvorenim nebom s oko dvije stotine spomenika iz razdoblja od kraja 17. do prve polovine 20. stoljeća. Tu se nalazi industrijski kompleks za proizvodnju soli koji čine objekti Ust-Borovske tvornice soli doneseni iz Solikamska; zatim je tu stražarski toranj, koji je bio dio Torgoviščenske utvrde na rijeci Silvi; kao i jedini drveni zvonik očuvan na teritoriju Permske oblasti, izgrađen 1781. u „šatorskom“ ili „stepenastom“ stilu i donesen iz sela Sira Suksunskog rajona. Posebno vrijedan eksponat je crkva Preobraženja iz 1707. iz sela Janidor Čerdinskog rajona, koja je sačuvana za razliku od mnogih drugih starih crkava koje su izgorjele zajedno s vjernicima za vrijeme masovnih samospaljivanja tijekom progona staroobrednika. U muzeju Hohlovka svake godine se održavaju velike manifestacije, među kojima su obilježavanja narodnih praznika Ispraćanje Maslenice, Trojicke proslave, Jabučni spas (narodni naziv za Preobraženje), kao i folklorne glazbene proslave, vojno-povijesni i umjetnički festivali. 


Živi muzej u selu Koptelovo: tajne uralskog sela


Izvor: nashural.ru 

 

Kako doći

Iz Ekaterinburga treba krenuti u pravcu grada Alapajevsk (20 km) i skrenuti prema selu Koptelovo. Ukupna dužina puta je 150 km.

Koptelovo je staro selo na obali rijeke Rež nedaleko od grada Alapajevsk, koje predstavlja vrlo rijedak „živi“ muzej. U njemu je sačuvana prva kuća osnivača sela, seljačka brvnara s kraja 17. stoljeća, pri čijoj izgradnji je korištena samo sjekira i nijedan čavao. Nekada je u ovoj kući živjela velika obitelj od 18 članova. Prvobitan enterijer je sačuvan do današnjih dana. U muzejski kompleks ulaze i kuća iz 19. stoljeća, potom bogata kolekcija poljoprivrednih alata i mašina, paviljon starih zanata i kovačnica. Svi eksponati potiču iz svakodnevnog života seljaka 18-20. stoljeća. Posebna seoska atmosfera otkriva posjetiocima veliki broj zanimljivih detalja o svakodnevici i običajima uralskog sela. Ovdje se kroz selo možete provozati u „šarabanu“ (vrsta drvenih kola) ili u „košovki“ (vrsta saonica) i poslušati ruske narodne pjesme u izvođenju lokalnog ansambla. 


Centar za monitoring i rehabilitaciju ptica grabljivica Holzan: atmosfera staroruskog lova


Izvor: nashural.ru

Jedini centar u Rusiji za monitoring i rehabilitaciju ptica grabljivica Holzan nalazi se u živopisnom rajonu jednog od najstarijih stambenih naselja Urala – Kašino. Ovaj centar je specijaliziran za uzgoj i zaštitu ptica grabljivica koje spadaju među ugrožene vrste Rusije, kao što su sjeverni sokol, suri orao i različite vrste sova. Ranjene ptice stručnjaci liječe i puštaju u prirodu. Ovdje se možete upoznati s rijetkim vrstama ptica grabljivica, možete sudjelovati u demonstraciji lova pomoću sokolova, što je bila stara dvorska razonoda, možete jahati kroz šumske predjele u pratnji ruskih hrtova i gađati iz luka. Ako vam ostane vremena, možete prošetati zelenim obalama Kašinskog jezera ili posjetiti hram posvećen careviću Aleksiju, u koji na bogosluženja dolaze stotine hodočasnika i turista iz cijelog svijeta.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće