Nižni Novgorod, grad nuklearne tehnologije, višnjika i drevnih manastira

Nižegorodska oblast dugo je bila nedostupna za turiste jer se u njoj nalazio zatvoreni „nuklearni grad“ Arzamas-16, danas Sarov, u kojem je otvoren prvi nuklearni centar u Rusiji. Budući da Sarov više nije zatvoreni grad, Nižegorodska oblast danas nudi brojne i raznovrsne mogućnosti odmora za svačiji ukus.

Po čemu je poznata Nižegorodska oblast? U njoj se nalazi nekoliko mjesta, vrlo popularnih među turistima, koja svakako treba posjetiti.

Tajni „nuklearni grad“

U Sarovu je 1946. otvoren prvi znanstveno-proizvodni nuklearni centar u SSSR-u. Ova stranica sovjetske povijesti dugo je bila najstrože čuvana tajna. Međutim, danas svatko tko želi može posjetiti povijesno-memorijalni muzej nuklearnog oružja, otvoren u Sarovu 13. studenog 1992. Posjetitelji muzeja mogu se upoznati s osnovnim etapama nastanka suvremenog nuklearnog štita Rusije, dotaknuti sovjetsku superbombu i saznati nešto više o ljudima koji su bili pioniri nuklearne moći zemlje.

Povijesno-memorijalni muzej nuklearnog oružja u Sarovu. Izvor: Getty Images / Legion Media

Među eksponatima muzeja nalazi se prva sovjetska nuklearna bomba RDS-1, poznatija kao „Tatjana“, RDS-4, prva nuklearna bomba serijske proizvodnje, prvi artiljerijski projektil s nuklearnim punjenjem i bojeve glave prvih strateških raketa u SSSR-u. Preteča prve sovjetske nuklearne bombe također se nalazi u jednoj od dvorana muzeja. Pored nje je izložen pult s kojeg je inicirana detonacija nuklearnog projektila i korpus avionske bombe proizvedene specijalno za RDS-1.

Posebnu pozornost posjetitelja privlači znamenita „Pogačica“ (rus. „Slojka“), odnosno RDS-6s, prva hidrogenska (termonuklearna) bomba na svijetu. U stvaranju te bombe aktivno je sudjelovao Andrej Saharov, tada mladi suradnik teorijske grupe nuklearnog centra, a kasnije znameniti znanstvenik i akademik.

Izložak u Povijesno-memorijalnom muzeju nuklearnog oružja. Izvor: Getty Images / Legion Media

Najintrigantniji eksponat muzeja u Sarovu je bomba koja je u povijest ušla pod neobičnim imenom „Kuzkina majka“. To je bomba koju je Nikita Sergejevič Hruščov, energično lupajući cipelom po govornici u Ujedinjenim nacijama, namjeravao „pokazati“ Amerikancima. Karakteristike te najmoćnije eksperimentalne termonuklearne bombe na svijetu zaista su impozantne – snaga nuklearnog punjenja bombe bila je jednaka snazi ​​od 100 megatona trotila. Da bi se shvatilo kolika je bila razorna moć te eksperimentalne hidrogenske bombe, zamislite sve bombe iz Drugog svjetskog rata sakupljene na jednom mjestu i njihovu snagu uvećajte dvadeset puta. Zahvaljujući inicijativi Andreja Saharova, ali i zato što je „mama“ bila prevelika i nije mogla stati u teretni odjel bombardera Tu-95 konstruiranog posebno za nju, bomba je smanjena za polovicu. Takozvana „Car-bomba“ je 30. listopada 1961. detonirana na visini od 4,5 kilometara iznad arktičkog otoka Nova Zemlja.

Drevni manastiri

Obilazak nižnjegorodskih manastira najbolje je započeti u selu Diveevo na jugu Nižegorodske oblasti. U njemu se nalazi znameniti ženski Serafimo-Diveevski manastir Svete Trojice. Osnivač i pokrovitelj manastira bio je Serafim Sarovski. U ovom manastiru i danas se čuvaju njegove relikvije. Svakog kolovoza u Diveevu se održavaju svečanosti posvećene Serafimu Sarovskom. Ako ne volite gužvu, manastir Svete Trojice možete posjetiti bilo kada tijekom godine.

Divejevo. Izvor: Lori Images / Legion Media

Onima koji više od nuklearnih reaktora vole staroruskom arhitekturu obavezno preporučujemo posjetiti Makarevski manastir u Liskovskom rajonu koji je 1453. osnovao Makarij Želtovodski. Međutim, manastirsku obitelj su ubrzo nakon osnutka uništili Tatari. Zato su najstarije sačuvane manastirske građevine tek one s početka 17. stoljeća. Prekrasan arhitektonski kompleks ovog do danas aktivnog manastira na lijevoj obali Volge pored hodočasnika privlači i brojne turiste koji žele uživati ​​u najljepšim primjerima staroruskog graditeljstva.

Divejevo. Izvor: Lori Images / Legion Media

Jedna od nezaobilaznih destinacija u Nižegorodskoj oblasti je i gradić Gorodec, koji je vršnjak Moskve i jedan od najstarijih ruskih gradova. Gorodec je, kao i Moskvu, osnovao knez Jurij Dolgoruki. Gorodec je stekao počasni status „muzeja na otvorenom“. U centru Gorodeca svako zdanje je objekt kulturnog nasljeđa. Obavezno treba posjetiti Grad zanatlija, u kojem možete vidjeti brojne izložbe i radionice tradicionalnih umjetničkih zanata poput zlatoveza, Gorodeckog zidnog slikarstva, lončarstva, drvoreza ili proizvodnje medenjaka na tradicionalni ruski način.

Često ono što je najzanimljivije za turiste nije obuhvaćeno uobičajenim turističkim rutama.

Nižnegorodski višnjici

U selu Veliki Bakaldi nalazi se jedini muzej višanja na svijetu. Ovo mjesto najbolje je posjetiti u svibnju jer su tada procvjetali višnjici neopisivo lijepi. Povijest ovog mjesta počinje u 17. stoljeću kada je ovdje, u vrijeme boljara Borisa Morozova, otvorena prva radionica u kojoj su se pravili sokovi, voćni likeri i marinade. Kvaliteta ovih proizvoda na glasu je i danas. Gostima muzeja svakako će ponuditi da ih probaju. Muzej je izuzetno lijep, kao i cijelo naselje Veliki Bakaldi, koje se u proljeće pretvara u veliki procvjetali višnjik.

Višnjici iz okoline Nižnjeg Novgoroda. Izvor: Lori Images / Legion Media

Iz višnjika put vodi u naselje Buturlina, u zavičajni povijesni muzej smješten u prekrasnoj zgradi u stilu „provincijalnog klasicizma“. U muzeju se čuvaju stari predmeti koji su se koristili u svakodnevnom seoskom životu, eksponati izrađeni u poznatoj Bornukovskoj kamenorezačkoj radionici i „stari stan“, interijer kuće seoske učiteljice uoči Velikog domovinskog rata (Drugog svjetskog rata, op. ur.).

Svakako valja posjetiti i naselje Baronski hutor u Gaginskom rajonu, gdje možete obići imanje baruna Antoana Žominija, vojnog teoretičara i generala koji je iz Napoleonove vojske prešao u rusku službu. Neke građevine s početka 19. stoljeća su polurazrušene, dok je eksterijer i interijer drugih dobro očuvan. Imanje je okruženo prelijepim parkom. To je jedno od najljepših imanja u Nižegorodskom području i zato sigurno nećete zažaliti zbog dugog putovanja na jug.

Starovjerski skitovi

Na sjeveru Nižegorodske oblasti utočište su našli mnogi ruski staroobrednici (starovjerci), pa se u ovom dijelu Rusije nalaze brojni sačuvani staroobrednički skitovi (manje monaške zajednice), nekropole i nadgrobni spomenici. Obilazeći niz sela Nižegorodske oblasti turisti se mogu upoznati s poviješću ruskog starovjerstva.

Obilazak staroobredničkih svetišta može početi od sela Šarpanovo u kojem se nalazi grob starice Fevronije iz kojeg, po predaji, na Uskrs izvire ljekovita voda, kao i druge drevne nekropole starovjeraca. U selu se nalaze i dva jezera. U jednom od njih (Čisti prud) stanovnici do danas nalaze metalne novčanice iz vremena od prije Oktobarske revolucije. U Šarpanovu je oko 170 godina bio aktivan skit Stari Sarpanev koji je bio pravo utočište za progonjene starovjerce.

Poslije Sarpaneva možete krenuti u naselje Sarin u kojem se nalazi grob starca Serapiona, asketa staroobrednika. Starčev grob hodočasnici posjećuju više od 200 godina.

Sljedeće odredište je selo Osinki u kojem se nalazi sveti izvor čija voda se ne ledi čak ni zimi. Ovdje možete vidjeti i spomen-ploču spaljenim „starcima“. Sačuvano je pet njihovih grobova koje do danas s poštovanjem održavaju starovjerci iz Semjonova.

Mnoge nekropole starovjeraca primjer su jedinstvenog ruskog graditeljstva. Ukrašene su izrezbarenim nadgrobnim spomenicima u obliku drvenih kućica ili križevima s malim zaštitnim krovom na vrhu (rus.: „golbcy“).

Interesantni spomenici starovjeraca nalaze se i u selima Elfimovo, Komarovo, Trefiliha, Fedoseevo i Larionov. U Larionovu možete posjetiti skit „Sedam djevica“.

Jedno od najpoznatijih starovjerskih svetišta je crkva Nikole Čudotvorca u selu Semjonov. Taj staropravoslavni hram još uvijek je aktivan. U selu se nalazi i povijesno-umjetnički muzej u kojem se posjetitelji mogu upoznati s poviješću ruskih starovjeraca. Izložba sadrži predmete iz svakodnevnog života starovjeraca, starinski namještaj, kovačke rukotvorine, mape, knjige, fotografije i ikone. Starovjerci su doprinijeli razvoju tradicionalne ruske tehnike oslikavanja drvenih predmeta koja se zove „hohloma“. Motivi na drvenim predmetima se slikaju na zlatnoj pozadini koja se, zahvaljujući ovoj specifičnoj tehnici, dobiva bez upotrebe zlatne boje. Da bi se postigao ovakav efekt na predmete se najprije nanosi glina, srebrni prah i sloj laka. Zatim se predmeti oslikavaju i ponovo lakiraju. Nakon pečenja na visokoj temperaturi boje potamne i predmeti dobivaju zlatasti odsjaj karakterističan za hohlomske suvenire.

Detaljne informacije o turističkim turama, obilascima i mogućnosti angažiranja privatnih turističkih vodiča možete dobiti na službenom turističkom portalu Nižegorodske oblasti.