Kolomna, dragulj Podmoskovlja

Arhitektura i povijest

Arhitektura Kolomne je divna mješavina različitih stilova: baroka, klasicizma, moderne, konstruktivizma, pseudogotike, ampira, nariškinskog, bizantijskog i pseudoruskog stila. Za vrijeme Drugog svjetskog rata linija fronta je od Kolomne bila udaljena 30 kilometara, tako da grad nije bio razrušen i njegovi arhitektonski spomenici su sačuvani.

Kolomnu je najbolje obilaziti pješice. Idući od željezničke stanice, četvorokatne zgrade iz sovjetskog vremena, građene od betonskih panela (takozvane „hruščovke“) smijenjuju drvene izbe (tradicionalne ruske seoske kuće) s izrezbarenim prozorskim okvirima i potkrovljima, starinske vile od kamena, snježnobijele crkve i, na kraju, moćne zidine kremlja. Iz svake ulice vidi se jedna od kula Kolomenskog kremlja ili zvonik neke od brojnih crkava. U Kolomnu je najbolje doći u ljeto ili u jesen jer se tada može vidjeti sva ljepota ovdašnjih voćnjaka, u kojima se uglavnom uzgajaju jabuke. Još od 15. stoljeća stanovnici Kolomne prave tradicionalnu poslasticu: kolomensku pastilu od jabuka. U gradu je otvoren muzej „Kolomenska pastila“, a u obnovljenoj tvornici proizvodi se pastila po receptu od prije Oktobarske revolucije.

U Voskresenskoj crkvi u Kolomni vjenčao se veliki knez Dmitrij Donski, a Ivan Grozni si je tu sagradio dvorac. U Kolomni se nalazi i Marinkina (Kolomenska) kula, u kojoj je bila zatočena najpoznatija avanturistkinja Smutnog doba Marina Mnišek, supruga lažnog cara Dmitrija I, a zatim i lažnog Dmitrija II. Marina Mnišek je bila i prva žena na ruskom carskom prijestolju. Kratko vrijeme je upravljala zemljom iz Kolomne. Nekoliko godina kasnije, poslije ponovne promjene vlasti, Marina Mnišek je, prema lokalnoj legendi, zajedno sa sinom Ivanom bila zazidana u okrugle zidine Marinkine kule.

Pseudoruska Moskva Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u ruskoj arhitekturi postao je popularan stil koji koristi motive staroruskog zidarstva. Dobio je naziv pseudoruski, a ponekad se također naziva i neoruski ili lažnoruski.

Iako je živjela relativno kratko, Mnišek je u povijesti ostala zapamćena po dva postupka: proklela je obitelj Romanovih i predvidjela da ruski carevi nikada neće umirati prirodnom smrću. Osim toga, u Rusiju je donijela vilicu i time izazvala bijes ruske aristokracije i naroda. Mnogi su vjerovali da je Marina Mnišek satanist jer hranu ne uzima rukama nego „rogljevima“. Pa ipak, ti „rogljevi“ su se zadržali u Rusiji.

Kula Marine Mnišek je prepoznatljiva jer je najviša od 7 preostalih kula Kolomenskog kremlja. Marinkina kula je visoka 31 metar. U njoj je, kao na šahovskoj tabli, raspoređeno 27 prozora-puškarnica.

Povijesni dio Kolomne izgrađen je od 14. do 19. stoljeća. Danas u gradu ima oko 20 aktivnih hramova i 4 samostana. Obilazak znamenitosti Kolomne najbolje je početi iz ulice koja nosi ime pisca Ivana Lažečnikova. Piščev otac bio je član masonske lože Ordena slobodnih zidara. Ulica Lažečnikova je jedan od najživopisnijih dijelova tvrđave. U njoj se nalazi Brusenski Uspenski manastir sagrađen u 16. stoljeću, zgrada nekadašnje gradske uprave (iz 19. stoljeća) i plemićka imanja (također iz 19. stoljeća). 

Što obvezno treba vidjeti u Kolomni