Kolomna, dragulj Podmoskovlja

Fotogalerija: Getty Images/Legion Media.

Fotogalerija: Getty Images/Legion Media.

Kolomna je grad u Podmoskovlju [Moskovskoj oblasti - subjektu RF koji okružuje Moskvu - op. ur.]. Do njega se stiže nakon dva sata vožnje električnim vlakom s moskovske Kazanjske željezničke stanice (stanica metroa Komsomoljska na kružnoj liniji). Vlakom se obično stiže brže nego automobilom: vožnja vlakom od nepuna dva sata nije preduga u usporedbi s prometnim gužvama na svim izlazima iz Moskve u kojima, putujući automobilom, možete provesti čak 5 do 7 sati.

Arhitektura i povijest

Arhitektura Kolomne je divna mješavina različitih stilova: baroka, klasicizma, moderne, konstruktivizma, pseudogotike, ampira, nariškinskog, bizantijskog i pseudoruskog stila. Za vrijeme Drugog svjetskog rata linija fronta je od Kolomne bila udaljena 30 kilometara, tako da grad nije bio razrušen i njegovi arhitektonski spomenici su sačuvani.

Kolomenski suveniri

  • keramika iz Nikolo-Golutvinskog manastira
  • medovina iz trgovine Zlatna košnica
  • kolomenski „kalači“ (vrsta peciva); nemojte ih kupovati previše jer, uprkos uvriježenom mišljenju, nisu posuti šećerom, već brašnom, tako da uopće nisu slatki (muzej Kalačna, ulica Zajceva 14);
  •  pastila pravljena ručno, prema starinskim receptima.

    Kolomnu je najbolje obilaziti pješice. Idući od željezničke stanice, četvorokatne zgrade iz sovjetskog vremena, građene od betonskih panela (takozvane „hruščovke“) smijenjuju drvene izbe (tradicionalne ruske seoske kuće) s izrezbarenim prozorskim okvirima i potkrovljima, starinske vile od kamena, snježnobijele crkve i, na kraju, moćne zidine kremlja. Iz svake ulice vidi se jedna od kula Kolomenskog kremlja ili zvonik neke od brojnih crkava. U Kolomnu je najbolje doći u ljeto ili u jesen jer se tada može vidjeti sva ljepota ovdašnjih voćnjaka, u kojima se uglavnom uzgajaju jabuke. Još od 15. stoljeća stanovnici Kolomne prave tradicionalnu poslasticu: kolomensku pastilu od jabuka. U gradu je otvoren muzej „Kolomenska pastila“, a u obnovljenoj tvornici proizvodi se pastila po receptu od prije Oktobarske revolucije.

    U Voskresenskoj crkvi u Kolomni vjenčao se veliki knez Dmitrij Donski, a Ivan Grozni si je tu sagradio dvorac. U Kolomni se nalazi i Marinkina (Kolomenska) kula, u kojoj je bila zatočena najpoznatija avanturistkinja Smutnog doba Marina Mnišek, supruga lažnog cara Dmitrija I, a zatim i lažnog Dmitrija II. Marina Mnišek je bila i prva žena na ruskom carskom prijestolju. Kratko vrijeme je upravljala zemljom iz Kolomne. Nekoliko godina kasnije, poslije ponovne promjene vlasti, Marina Mnišek je, prema lokalnoj legendi, zajedno sa sinom Ivanom bila zazidana u okrugle zidine Marinkine kule.

    Pseudoruska Moskva
    Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u ruskoj arhitekturi postao je popularan stil koji koristi motive staroruskog zidarstva. Dobio je naziv pseudoruski, a ponekad se također naziva i neoruski ili lažnoruski.

    Iako je živjela relativno kratko, Mnišek je u povijesti ostala zapamćena po dva postupka: proklela je obitelj Romanovih i predvidjela da ruski carevi nikada neće umirati prirodnom smrću. Osim toga, u Rusiju je donijela vilicu i time izazvala bijes ruske aristokracije i naroda. Mnogi su vjerovali da je Marina Mnišek satanist jer hranu ne uzima rukama nego „rogljevima“. Pa ipak, ti „rogljevi“ su se zadržali u Rusiji.

    Kula Marine Mnišek je prepoznatljiva jer je najviša od 7 preostalih kula Kolomenskog kremlja. Marinkina kula je visoka 31 metar. U njoj je, kao na šahovskoj tabli, raspoređeno 27 prozora-puškarnica.

    Povijesni dio Kolomne izgrađen je od 14. do 19. stoljeća. Danas u gradu ima oko 20 aktivnih hramova i 4 samostana. Obilazak znamenitosti Kolomne najbolje je početi iz ulice koja nosi ime pisca Ivana Lažečnikova. Piščev otac bio je član masonske lože Ordena slobodnih zidara. Ulica Lažečnikova je jedan od najživopisnijih dijelova tvrđave. U njoj se nalazi Brusenski Uspenski manastir sagrađen u 16. stoljeću, zgrada nekadašnje gradske uprave (iz 19. stoljeća) i plemićka imanja (također iz 19. stoljeća). 


    Što obvezno treba vidjeti u Kolomni

  • Na teritoriju Kolomenskog kremlja nalazi se Saborni trg. Arhitektonski izgled trga formirao se od 14. do 19. stoljeća. Središnje mjesto na Sabornom trgu zauzima Uspenski saborni hram sagrađen po odluci Dmitrija Donskog u čast pobjede ruske vojske nad tatarsko-mongolskim osvajačima. Desno od saborne crkve je zvonik šatorastog oblika (iz 17. stoljeća), najglasniji zvonik u Rusiji. Pored zvonika nalazi se Tihvinska saborna crkva (iz 18-19. stoljeća), zimska saborna crkva Kolomne. Lijevo od saborne crkve nalazi se Novogolutvinski Sveto-Trojicki manastir (16-19 stoljeće).
  • Među najstarijim građevinama Kolomenskog kremlja je Voskresenska crkva, koja se nalazi na sjeveroistočnoj strani trga (14-19. stoljeće). U njoj se 1366. knez Dmitrij Donski vjenčao s kneginjom Evdokijom Suzdaljskom. Tu je i crkva Nikole Gostinog iz 1501. - jedan od prvih ruskih hramova od cigle.
  • Kako stići

    Električni vozovi za Golutvino polaze s moskovske Kazanjske željezničke stanice. Putovanje traje 2 sata. Karta košta 200 rubalja (oko 30 kuna).

  • Art-komunalka je mali muzej u „komunalki“ (zajedničkom stanu iz ranijeg sovjetskog vremena u kome je živjelo po nekoliko obitelji). U stanu-muzeju sačuvan je namještaj iz 1960-ih. U ovom neobičnom muzeju možete vidjeti kako su izgledale „komunalke“, možete pomirisati parfem Crvena zora i muške kolonjske vode kojima se muškarci nisu samo mirisali, već su ih često koristili „za unutarnju upotrebu“, to jest pili. Posjetioci muzeja mogu osjetiti pravi duh sovjetskog vremena, ali i uživati u suvremenoj umjetnosti koja se idealno uklapa u enterijer „komunalke“. Adresa muzeja: ulica Oktobarske revolucije 205. Cijena ulaznice je 200 rubalja (oko 30 kuna).
  • U muzeju zaboravljenih ukusa Kolomenska pastila može se vidjeti kako se priprema tradicionalna ruska poslastica. Jabuke se najprije peku, zatim se od njih pravi pire koji se muti drvenim lopaticama neprekidno 48 sati, dok se ne dobije pjenasta masa. U pastilu se nisu stavljala ni bjelanca ni gustin, kao danas. Muzej se nalazi u povijesnom centru grada, u udobnoj drvenoj kući, punoj starinskog namještaja i opojnog mirisa, jer se u okviru muzeja nalazi voćnjak jabuka i mala tvornica pastile. Tu se pastila pravi ručno, prema starinskim receptima. Proizvodi se oko 26 vrsta bijele mekane i crvene tvrde pastile. U muzeju je uvijek postavljen stol sa čajem i pastilom koju možete probati. Sve što vam se sviđa možete kupiti i ponijeti kući kao ukusan suvenir. Adresa muzeja: ulica Posadska 13a. Muzej je otvoren svakog dana od 10:00 do 22:00. Cijena ulaznice je 400 rubalja (oko 66 kuna).