Sedam najljepših ruskih džamija

„Srce Čečenije"

Džamija „Srce Čečenije" u Groznom. Izvor: Lori / Legion Media

Džamija „Srce Čečenije" koja nosi ime Ahmata Kadirova, prvog predsjednika Republike Čečenije, jedna je od najvećih džamija u Europi i svijetu. Može primiti preko 10.000 ljudi. Ovaj islamski arhitektonski kompleks zauzima površinu od 14 hektara. Na zasvođenom prostoru ispred džamije između nizova arkada i na otvorenom trgu u molitvi može sudjelovati još 10.000 vjernika. Četiri minareta koji okružuju „Srce Čečenije" visoki su 63 metra i najviši su u Rusiji.

Zidovi džamije iznutra i izvana su pokriveni mramorom, a za izradu ukrasa i ispisivanje „ajeta" (stihova iz Kurana) turski majstori koji su oslikali džamiju koristili su čestice najčistijeg zlata. U džamiji se nalazi 36 lustera od kristala poznatog proizvođača kristala i nakita „Swarovski"; osim toga, za izradu ove zbirke lustera upotrijebljeno je nekoliko tona bronce i 2,5 kilograma najčistijeg zlata.

Adresa: Prospekt Vladimira Putina, Grozni, Republika Čečenija

Nurd Kamal

Džamiji Nurd Kamal u Noriljsku. Izvor: Lori / Legion Media

Najsjevernija džamija na svijetu, Nurd Kamal već više od 15 godina krasi grad Noriljsk (sjever sibirskog Krasnojarskog Kraja, poluotok Tajmir). Građevina je podignuta prema jedinstvenom projektu i razlikuje se od tradicionalne arhitekture džamija zbog specifičnih klimatskih uvjeta koji vladaju na ruskom Krajnjem Sjeveru. Tako kula minareta, koja obično ima kružne temelje, u Noriljsku ima kvadratni oblik. Pri takvoj gradnji, naime, zidovi se manje zamrzavaju i bolje odolijevaju naletima vjetra. Ova džamija podignuta je sredstvima poduzetnika tatarskog porijekla Mithada Bikmejeva, koji je rođen u Noriljsku. Njemu džamija duguje i svoje neobično ime - „Nurd Kamal" - u čast oca mecene Nuritdina i njegove majke Gajnikamal.

Adresa: Ulica 50 godina Oktobra 2A, Noriljsk, Krasnojarski Kraj

Kul-Šarif

Džamija Kul-Šarif u Kazanju. Izvor: Lori / Legion Media

Jedna od najveličanstvenijih džamija na svijetu. Sredinom 16. stoljeća ruska vojska pod vodstvom cara Ivana Groznog u trećem naletu uspjela je osvojiti Kazanj, prijestolnicu islamskog Kazanjskog kanata. Prema jednoj legendi, krunu kazanjskog kana („kazanjsku šapku") vojska Ivana Groznog je iz Kazanja donijela u Moskvu; prema drugoj verziji legende, draguljari iz pokorenog kanata izradili su „šapku" posebno za ruskog cara.

Kul-Šarif, poezija u kamenu Nad drevnim kazanjskim kremljem, kao i prije pet stoljeća, ponovno se uzdižu minareti jedne od najljepših svetinja muslimanskog svijeta – džamije nazvane u čast sejida, ratnika i pjesnika, Kul-Šarifa.

Karakteristični oblik „kazanjske šapke" inspirirao je graditelje džamije Kul-Šarif, podignute na mjestu legendarnog hrama s brojnim minaretima, koji je srušio Ivan Grozni u svojim osvajanjima. Džamija je otvorena povodom obilježavanja tisućugodišnjice grada Kazanja i prema procjeni mnogih stručnjaka jedna je od najljepših džamija na svijetu.

Kul-Šarif može primiti tisuću i pol vjernika, a još 10.000 ljudi može se smjestiti na trg pored džamije. Hram je u cijelosti izgrađen dobrovoljnim prilozima. U glavnoj dvorani džamije nalaze se knjige u koje su upisana imena svih 40.000 građana i organizacija koji su dali prilog za njezinu izgradnju.

Adresa: Kazanjski kremlj, Kazan, Republika Tatarstan

Lala-Tulipan

Džamija Lala-Tulipan u Ufi. Izvor: Lori / Legion Media

Glavna džamija-medresa „Lala-Tulipan" najvažniji je muslimanski centar uralske Republike Baškortostan. Izgrađena je prilozima vjernika i uz podršku Vlade Republike.

Ova džamija privlači pozornost svojim neobičnim izgledom. Oblik i boja središnje građevine podsjećaju na rascvjetani tulipan (tur. lale), a minareti na dva pupoljka. Na to ukazuje i ime džamije. Ovaj oblik nije slučajno izabran. Tulipan je od davnina simbol turanskih naroda. Prema baškirskoj legendi, u pupoljku tulipana nalazi se sreća. Lala-Tulipan može primiti do 1000 vjernika, a njezini minareti, visoki 53 metra, treći su po visini u Rusiji, nakon minareta džamije „Srca Čečenije" (62 m) i džamije Kul-Šarif (57 m).

Adresa: Ulica Komarova 5, Ufa, Republika Baškortostan

Sunitska džamija (džamija Muhtarova)

 
Džamija Muhtarova u Vladikavkazu. Izvor: Lori / Legion Media

Sunitska džamija (ili džamija Muhtarova) na lijevoj obali rijeke Terek jedan je od simbola Vladikavkaza, glavnog grada kavkaske republike Sjeverna Osetija-Alanija. Građena je od 1905. godine do 1908. Najveći prilog za izgradnju dao je naftni magnat iz Bakua, milijunaš Murtuza Muhtarov, čija je supruga bila porijeklom iz Vladikavkaza. Građevina je podignuta u egipatskom stilu i podsjeća na poznatu džamiju Al-Azhar u Kairu. Izgrađena je od bijelog vapnenca, dopremljenog iz okoline Bakua.

Unutrašnjost džamije Muhtarova. Izvor: Lori / Legion Media

Sovjetski gradski savjet 1934. donio je odluku da se Sunitska džamija sruši. Kao odgovor na tu odluku, zapovjednik 25. tatarske čete J. I. Betkenjev naredio je svojim vojnicima da s oružjem stanu u obranu džamije. Vlasti su morale popustiti i džamiji dodjeliti status spomenika arhitekture.

Adresa: Ulica Kocojeva 62, Vladikavkaz, Republika Sjeverna Osetija-Alanija

Džuma-džamija u Derbentu 

Džuma-džamija u Derbentu. Izvor: Lori / Legion Media

Najstarija džamija u Rusiji i Zajednici nezavisnih država (ZND)

Video: Derbent, najstariji grad u Rusiji

Derbent je najstariji grad u Rusiji i jedan od najstarijih gradova na svijetu koji ima neprekinutu naseljenost do danas. U njemu se nalazi i najstarija džamija u Rusiji, podignuta 773. godine za vršenje zajedničkog džuma-namaza (muslimanska molitva petkom). Dugo poslije završetka izgradnje džamija je bila najviša građevina u gradu. Stradala je u jakom potresu krajem 14. stoljeća, ali je u potpunosti obnovljena. Džamija je zatvorena 1930-ih u jeku antireligijskim kampanje sovjetskih vlasti, a zatim pretvorena u gradski zatvor. Sredinom 20. stoljeća vraćena joj je prvobitna namjena. Danas se džuma-džamija nalazi na listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Adresa: Derbentski zavičajni muzej, Ulica Bujnakskog 76, Derbent, Republika Dagestan

Sanktpeterburška „Plava" džamija

„Plava" džamija u Sankt-Peterburgu. Izvor: Lori / Legion Media

Izgradnju Sanktpeterburške džamije započeo je 1910. emir Seid-Abdul-Agate-kan, vladar Buharskog emirata (nasljednika Buharskog kanata), koji se od 1868. nalazio pod protektoratom Ruskog Carstva. Kako je za vrijeme vladavine cara Aleksandra III teritorij Centralne Azije postao dio Ruske Imperije, vlasti su odlučile izgradnjom džamije iskazati poštovanje muslimanskoj zajednici u Sankt-Peterburgu koja je tada brojala više od 8000 ljudi.

Kada je 1913. izgradnja džamije završena, bio je to najveći hram u Rusiji. Ova građevina može primiti do 5000 vjernika, ima dva minareta visoka 49 metara i kupolu koja doseže 39 metara visine. Kupola Sanktpeterburške džamije je gotovo identična replika mauzoleja Gur-Emir u Samarkandu iz 15. stoljeća, u kojem se nalaze posmrtni ostaci azijskog osvajača Tamerlana i njegove obitelji.

Adresa: Kronverkski prospekt 7, Sankt Peterburg