Otok Rejneke nedaleko od Vladivostoka ima veliki broj divnih plaža i savršen je za odmor od svibnja do rujna. Izvor: ITAR-TASS
Vladivostok se nalazi na poluotoku Muravjov-Amurski na koji se nastavlja niz otoka: Ruski, Popova, Rejneke, Rikorda i nekoliko manjih. Svi oni čine Arhipelag carice Evgenije. Ovaj naziv arhipelag je dobio još 1850-ih, prije nego što je osnovana ruska pomorska utvrda Vladivostok, a ime su mu dali Francuzi (po francuskoj carici Evgeniji). Oni su bili prvi Europljani koji su ove otoke ucrtali na geografsku kartu.
Svaki od ovih otoka privlačan je za ronioce i ljubitelje netaknute prirode, kao i za one koji se zanimaju za povijest.
Obilazak
sovjetskih utvrda na Ruskom otoku
Glavni trag
ljudskog prisustva na Ruskom otoku je novi kampus Dalekoistočnog federalnog
sveučilišta i mnogobrojni carski i sovjetski vojni objekti. Ostatak otoka prekriva
divlja tajga. Izvor: Lori/Legion Media
Danas je najjednostavnije stići do najvećeg i Vladivostoku najbližeg Ruskog otoka, budući da ga od 2012. povezuje most s kopnom. Između Vladivostoka i Ruskog otoka nalazi se more uz Istočni Bospor, nazvan tako u čast „starog“ Bospora. Pokriven šumom, otok površine od oko 100 km2 pouzdano štiti Vladivostok s juga. Zato je ubrzo nakon dolaska Rusa u ove krajeve, on postao dio Vladivostočke utvrde, čije su ispostave i ukopane artiljerijske baterije razasute na ogromnom podrućju. U sovjetsko vrijeme na otoku je bio stacioniran veliki broj vojnih jedinica, pa su čak i stanovnici Vladivostoka (koji je u to vrijeme imao status „zatvorenog grada“) morali nabaviti posebnu propusnicu, ako su željeli posjetiti Ruski otok.
Danas se na mjestu nekadašnjih vojarni uzdižu zgrade Dalekoistočnog federalnog sveučilišta (DVFU). Novi sveučilišni kampus, kao i most do otoka, izgrađeni su 2012. na inicijativu Vladimira Putina. Upravo ovdje je te godine održan summit Azijsko-pacifičkog foruma za ekonomsku suradnju (АТЭС). A nakon toga na otoku se počinje održavati nastava, tako da studenti i predavači s kopna prelaze ovamo, u morsku uvalu Ajaks. Na otoku Ruskom 20-30 km puta je asfaltirano, dok su ostali putevi još uvijek zemljani. Svuda možete naići na ruševine carskih i sovjetskih vojarni, kao i na brda kroz koja su prokopani podzemni tuneli i prolazi. Osim sveučilišta, na otoku će biti izgrađen najveći oceanarij u Rusiji.
Posjetioci rado obilaze muzej „Vorošilovska baterija“, gdje mogu vidjeti ukopanu artiljerijsku bateriju s dvije ogromne topovske kupole i cijevima kalibra 305 mm, koje su ovdje prenesene s ratnog broda „Poltava“ i postavljene početkom 1930-ih zbog obrane od mogućeg japanskog napada. Ove topovske kupole bile su aktivan dio naoružanja sve do 1997. Ispod njih se nalazi nekoliko podzemnih razina koje su također otvorene za javnost.
Na otoku postoji veliki broj živopisnih uvala, koje mještani koriste za kupanje i ribolov. Međutim, otok je zasad samo djelimično kultiviran. Osim kampusa DVFU-a i nekoliko manjih sela, teren je ovdje poludivlji i čine ga tajga, planine i stari vojni putevi, koji ponekad podsjećaju na lovačke staze. U budućnosti, tvrde predstavnici lokalnih vlasti, otok će postati punopravni rajon Vladivostoka.
Vikend na
plaži na otocima Popova i Rejneke
Otok Popova
i Rejneke imaju veliki broj predivnih plaža, more je čisto i toplo od lipnja do
rujna. Otok Popova. Izvor: ITAR-TASS
Iza Ruskog otoka nalaze se otoci Popova i Rejneke na koja se u periodu plovidbe (od proljeća do jeseni) može stići redovnim putničkim brodskim linijama (red vožnje može se naći na sajtu pereprava.su). Ovi otoci su slabije naseljeni, a veći broj ljudi na njima boravi samo tijekom ljetnjih mjeseci, u sezoni kupanja. Na otoku Popova nalazi se muzej Dalekoistočnog državnog morskog rezervata. Na otoku Rejneke posjetioci mogu obići ruševine vojarni u kojima je 1980-ih vojsku služio Ilja Lagutenko, rock zvijezda rodom iz Vladivostoka, frontmen grupe „Mumij Trol“. I otok Popova i Rejneke imaju veliki broj predivnih plaža, more je čisto i toplo od lipnja do rujna. Za ljetnji odmor još je privlačniji živopisni susjedni otok Rikorda, ali do njega nije organiziran redovni promet (međutim, može se unajmiti motorni čamac preko stranice farpost.ru). Još teže se stiže na otok Furugelma, najjužniji otok Rusije u okviru morskog rezervata.
Polja lotosa
na otoku Putjatin
Na otoku Putjatin
raste ugrožena biljna vrsta, lotos Komarova, najljepši vodeni cvijet - simbol
budizma. Izvor: Lori/Legion Media
Istočno od Vladivostoka nalazi se još nekoliko otoka, među kojima su najveća Putjatin i Askold. Na Putjatinu danas ima oko tisuću stanovnika. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća tu su se nalazile tvornice porcelana i cigle Alekseja Starceva, poznatog poduzetnika na Dalekom istoku (mnoge zgrade u Vladivostoku su izgrađene upravo od njegove cigle). Ovaj otok je imao čak i željeznicu na konjsku vuču. U sovjetsko vrijeme ovdje se nalazila državna farma za uzgoj životinja sa skupocjenim krznom i kombinat za preradu ribe. Danas Putjatin spada među popularne turističke destinacije. Ovoj otok privlačan je zbog jezera Gusina, na kojem raste ugrožena biljna vrsta, lotos Komarova, najljepši vodeni cvijet, simbol budizma. Iako se otok administrativno nalazi unutar granica zatvorenog vojnog grada Fokina, prilaz Putjatinu nije ograničen i na njega se stiže trajektom iz naselja Dunaja.
Svjetionik i
divlji sobovi na otoku Askold
Askold:
mirni rezervat nakon duge vojne povijesit. Fotografija: ITAR-TASS
Još je teže doći do otoka Askold koji ima oblik potkovice i još je udaljenije od kopna. Ovaj otok ima bogatu povijest. Upravo je na njemu 1868. došlo do konflikta između Kineza, koji su bez dozvole na otoku vadili zlato, i ruskih vlasti. Taj incident je bio početak „manzovskog rata“ (u Primorju su se lokalni Kinezi nazivali „Manzi“). Kako bi zaustavila kineske razbojnike „Hunhuze“, koji su spalili nekoliko ruskih sela, Rusija je morala primijeniti vojnu silu. U sovjetsko vrijeme na Askoldu se nalazio čitav vojni gradić sa školama i bolnicama, dok je danas otok gotovo nenaseljen. Na njemu je ostao samo svjetionik, a u šumama divlji sobovi.
Legende o
šamanima i tajanstvena mjesta na otoku Petrovi
Legende kažu
da se na kori jednog drveta na otoku Petrovi povremeno pojavljuje lice drevnog
šamana i da drveće raste u obliku specifičnih kineskih ideograma. Izvor: Lori/Legion Media
Ronilački raj ruskog Dalekog istoka Krajnja jugoistočna točka Ruskog teritorija, na pacifičkoj obali Primorja, pravi je raj za ljubitelje eko-turizma i ekstremnog ronjenja. |
Otok Petrova je poznat mnogobrojnim legendama. Nalazi se u blizini istočne obale Primorskog kraja, nedaleko od sela Kijevka (oko 200 km od Vladivostoka preko južnih ogranaka planinskog vijenca Sihote-Alinja). Otok Petrova je dio Lazovskog prirodnog rezervata i stoga, ako ga želite posjetiti, najprije se morate dogovoriti s upravom rezervata, koja posjetiocima u tu svrhu iznajmljuje motorni čamac. Na otoku možete vidjeti ostatke zidina utvrde tajanstvenog Bohajskog carstva, kao i gustu šumu tise. Veliki broj mističnih vjerovanja povezani su s drvećem, kamenjem i izvorima. Legende kažu da se na kori jednog drveta povremeno pojavljuje lice šamana, da izvorska voda pomaže ženama kako bi zatrudnjele, a grane drveća se izvijaju u obliku kineskog hijeroglifa koji znači „vječnost“. Priča se da se na ovom otoku mehanički satovi često bez razloga zaustavljaju, a mobiteli sami isključuju.
U blizini Vladivostoka nalazi se i veliki broj sasvim malih otočića, kao što su: Magareće uši, otok koji, ako se promatra iz određenog ugla, izgleda kao brod koji tone; otok Skripljova na kojem se nalazi najstariji svjetionik i gdje su za vrijeme Drugog svjetskog rata služile žene-artiljerke; Kovriška, koji podsjeća na ogromnog kita. Za svaki od ovih otoka vezan je veliki broj priča u kojima je danas već teško razlikovati istinu od mašte. Ovi otoci se mogu, bez ikakvih problema, obići motornim čamcem ili jedrenjakom.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu