Tajni znaci na kulama Čečenije i Ingušetije

Petroglifi, magični znaci na kulama i grobnicama, vrlo su rasprostranjeni u planinskim oblastima Čečenije i Ingušetije, ponajviše u kanjonu rijeke Argun.

Znaci na kamenu nikada se ne ponavljaju, iako njihov sadržaj ne varira značajno. Usječeni su pažljivo i bez žurbe, uvijek na vidnom mjestu, najčešće pored vrata ili prozora, ili na rubnom kamenu. Prikazi su nanošeni odmah nakon završetka svih radova na građevini, ili naknadno,  povodom važnih događaja. O tome uvjerljivo svjedoče izlošci Zavičajnog muzeja „Husein Isajev“, otvorenog u Pakočkom zamku na južnoj periferiji sela Itum-Kale.

Vjera Čečena i Inguša u čudotvornu moć simbola u kamenu nije poljuljana ni nakon pojave kršćanstva, niti kasnijom dominacijom islama. To potvrđuje kronološki kontinuitet petroglifa od 12. do 18. stoljeća. Većina simbola trebala je pomagati gorštacima u svakodnevnim teškim situacijama. Sve su to svojevrsne molitve, tajne formule i molbe ispunjene nadom.

Često je kamen s petroglifima stariji i od samih kula, od kojih se razlikuje i načinom obrade. To kamenje smatralo se svetim, i zbog toga je iz srušenih građevina prenošeno u nove.

Prikazi se nalaze na obrambenim kulama, ali i na kulama za stanovanje.

Petroglifima dominiraju solarni znaci. Oni su povezani s kultom Sunca, jednim od najstarijih kultova na Kavkazu. Kod naroda Nasi taj religiozni kult bio je raširen po svoj prilici još od trećeg ili drugog milenija prije naše ere.

Kult jednog boga svemogućeg, Dela, postojao je u Čečena još prije nego što su primili kršćanstvo u ranom srednjem vijeku, i bez problema se održao do vremena kada su primili islam.

U najstarije solarne znakove, koji su osim na Kavkazu bili rasprostranjeni i u Starom Egiptu, Jugozapadnoj Aziji i Sredozemlju, ubrajaju se i križ, križ u krugu i svastika (kukasti križ). Magični znaci u obliku križa susreću se na mnogim kulama u Ingušetiji i Čečeniji, kao da su postavljeni radi sprječavanja ulaska svih neprijateljskih sila.

Za Vajnahe svastika je bila univerzalni amulet i simbol vječnog života. Njeni zalomljeni krajevi simboliziraju kretanje sunca po nebeskom svodu. Uobičajena pravokutna svastika ugravirana je iznad ulaznih vrata kule za stanovanje u selu Himoj, centru Šarojskog okruga, na tromeđi između Čečenije, Dagestana i Gruzije.

Čečeni i Inguši još uvijek koriste svastiku kao „uzorak“ za pisanje raznih islamskih formula na „čurtama“ (nadgrobnim kamenima). Takve su, na primjer, čurte sa spomenika žrtvama Staljinovih represija koji je bio podignut u Groznom za vrijeme vladavine Džohara Dudajeva.

Pri brzom okretanju, svastika se pretvara u spiralu, u kojoj se nečista sila zapetlja kao u labirintu. Križevi i svastike urezivani su uglavnom u kamen na svodu iznad vrata, dok su spirale prikazivane na rubnom kamenu kule.

Petroglifi često sadržavaju i vrlo pojednostavljene prikaze konja. Konje su Vajnasi povezivali s kultom Sunca, tj. božanstva koje se nebom kreće u dvokolici s upregnutim zlatnim konjima. Vjerojatno je upravo tom mitu posvećen petroglif na Etkalinskoj kuli u klancu Tazbiči, u Itum-Kalinskoj oblasti, s prikazom kotača, konja i čovjeka.

Čeberloj, historijska oblast na jugoistoku Čečenije, može se smatrati svojevrsnim rezervatom petroglifa. Taj dojam naglašen je i odsutnošću stanovnika u ovdašnjim naseljima. Sve drevne kule i kuće sela Hoj u Vedenskom rajonu napuštene su nakon iseljavanja Čečena 1944. godine, a ljudi žive u samo pet nedavno izgrađenih privatnih kuća.

Petroglifi Čečenije i Ingušetije često prikazuju i crteže nalik slovima i susreću se samo na teritoriju ove dvije republike. Ipak, petroglifi se ne mogu tretirati kao slova ili znaci slogovnog pisma. Moguće je da su neki od njih izražavali određenu završenu misao, tj. da su bili piktogrami. Mnogi takvi crteži su i „tamge“, tj. nasljedni i obiteljski simboli.

Obiteljski simboli obavezno su postavljani na kamenu luka iznad ulaznih vrata ili na pročelju nasljedne kule. To su mogli biti bilo kakvi prikazi, poput gruzijskih ili grčkih slova, stilizirane figure životinja i dr. Nasljedni simboli podsjećali su goste na drevno porijeklo obitelji koja je živjela u kuli.
Petroglife u obliku otvorenog dlana susrećemo u svim historijskim oblastima planinskog dijela Čečenije, kao i susjednih naroda. Prikaz dlana simbolizirao je i vlast, i vlasništvo, i načelo stvaranja, i svojeručni potpis klesara.

Sasvim drugi i znatno kasniji sloj kulture čine arapski natpisi na zidovima džamija, i rjeđe na kulama za stanovanje.