Književna svetišta Moskve

Imanje Serednikovo sjeverno od Moskve. Mihail Ljermontov je 1830-ih ovdje kao tinejdžer provodio ljetne praznike. Fotografija: Phoebe Taplin.

Imanje Serednikovo sjeverno od Moskve. Mihail Ljermontov je 1830-ih ovdje kao tinejdžer provodio ljetne praznike. Fotografija: Phoebe Taplin.

Tragovi Tolstoja, Čehova, Pasternaka, Bloka, Ljermontova, Solženjicina... U okolini ruske prijestolnice postoji velika koncentracija mjesta na kojima su nastala najveća djela svjetske književnosti. Ove kuće, imanja i groblja često sami po sebi predstavljaju prave romane i „djelić raja nedaleko od Moskve“.

Jedna od najvećih atrakcija Moskve je mogućnost da se prošetate stazama najvećih svjetskih pisaca: Tolstoja i Čehova, Puškina i Pasternaka. U centru grada nalaze se brojni muzeji i spomenici književnosti, ali možete i krenuti na putovanja van grada kako biste doživjeli slike ruske zemlje i imanja koja su inspirirala neka od najvećih djela svjetske literature. Ljubitelji književnosti sigurno dobro poznaju neke od njih, dok su druga „utočišta knjiga“ pravi skriveni dragulji, nepoznati čak i starim Moskovljanima.

Piknik s pjesnicima

Serednikovo

Pjesnik Mihail Ljermontov, poznat po bajronovskim pričama o Kavkazu, često je kao mladić tijekom 1830-ih provodio ljeta na ovom imanju iz 19. stoljeća sjeverno od Moskve, koje je nekada pripadalo njegovoj baki. Kolonade ove neoklasične građevine povezuju njegova četiri krila, od kojih svako ima poseban vidikovac projektiran tako da gleda na park. Poslije Oktobarske revolucije u ovim prostorijama nalazio se sanatorij za oboljele od tuberkuloze nazvan „Mciri“ po jednoj Ljermontovljevoj poemi. Centar „Ljermontov“ je 1992. zakupio zemljište na 50 godina i izvršio restauraciju enterijera. 

Šuma koja okružuje kuću sama je po sebi sjajna destinacija, sa svojim jezerom, čajanom, školom jahanja, prirodnim izvorom, kamenim mostovima i drvoredima lipe i ariša. Posjetitelji mogu krenuti vlakom sa Lenjingradske stanice prema Firsanovki, a potom nastaviti autobusom broj 40. Na internet stranici imanja mogu se pronaći svi zanimljivi detalji. Kada se planira obilazak glavne zgrade treba nazvati +7 (925) 0106240. Ture su na ruskom jeziku.

Zaharovo

Mladi Puškin je proveo nekoliko ljeta na imanju Zaharovo. Izvor: Lori/Legion Media.

Pjesnik Aleksandar Puškin također je tijekom djetinjstva brojna ljeta provodio u okolini Moskve sa svojom bakom. Marija Hanibal bila je unuka afričkog roba i njena rekonstruirana kuća danas je muzej gdje se svake godine u prvom tjednu lipnja održava Puškinov festival. Skulptura Puškina i njegove bake nalazi se na omiljenom pjesnikovom mjestu – naime, Puškin je još kao dječak izjavio da želi biti sahranjen na tom mjestu. Druga skulptura pjesnika, rađena u bronci, gleda na jezero. Vožnja vlakom sa Bjeloruske stanice u Moskvi do Zaharova traje oko jedan sat.

Šahmatovo

Pjesnik-simbolist Aleksandar Blok stvarao je svoje čudne pjesme na imanju Šahmatovo. Izvor: Lori/Legion Media.

Posjeta drvenoj kući u kojoj je živio pjesnik Aleksandar Blok, okruženoj cvjetnim livadama, također je pravi užitak. Blokov djed zvao ju je „djelić raja nedaleko od Moskve“. U obližnjem selu Tarkanovu nalazi se spomenik pjesniku i njegovoj supruzi u blizini trošne crkve u kojoj su se vjenčali, kao i mali muzej. Na glavnom posjedu, do kojega se stiže stazom dugom oko kilometar i pol, nalazi se vjerna rekonstrukcija šarmantne Blokove kuće, okružene šumovitim vrtovima koji se spuštaju prema ribnjaku.

Čaj s Tolstojem, Čehovom ili Pasternakom

Jasna Poljana

Tolstoj je najveći dio svog života proveo na imanju Jasna Poljana. Tamo je napisao svoja najslavnija djela. Izvor: Lori/Legion Media.

Seosko imanje Lava Tolstoja u blizini Tule, na oko tri sata vožnje južno od Moskve, vjerojatno je najpopularnije mjesto koje posjećuju ljubitelji književnosti. Autor romana „Rat i mir“ rodio se u Jasnoj Poljani, gdje je proveo i veći dio svog 82-godišnjeg života. Na imanju je i sahranjen, ispod travnatog humka. Knez Sergej Volkonski, otac Tolstojeve majke, kupio je zemlju 1736. i na vrhu brda izgradio plemićku kuću. Atmosfera unutar kuće Tojstoja, s verandom natkrivenom vinovom lozom, puna je uspomena na piščev život.

Portreti, knjige i odjeća ove kuće-muzeja stvaraju jedinstvenu iluziju – kao da je pisac iznenada odlučio otići u šetnju i svakoga se trenutka može vratiti na čaj. Posljednja soba koju ćete vidjeti na ovoj turi je knjižnica na donjem katu, u kojoj je Tolstoj pisao roman „Ana Karenjina“. Na Internet stranici muzeja mogu se pronaći dodatne informacije i radno vrijeme. Nasuprot ulaznim dverima nalazi se drveni kafić gdje možete popiti šalicu čaja ili pojesti tanjur domaće čorbe.

Melihovo

Čehovljevo imanje Melihovo u Moskovskoj oblasti samo po sebi predstavlja priču o piščevoj kreativnosti i ljubavi prema seoskom životu. Izvor: Lori/Legion Media.

Seosko imanje Antona Čehova, južno od Moskve, svake godine je u svibnju domaćin međunarodnog kazališnog festivala „Melihovsko proljeće“. Tada su vrtovi puni jorgovana i cvijeta trešnje. Poznati dramski pisac napisao je „Galeba“, „Ujaka Vanju“ i brojne kratke priče upravo dok je živio u ovoj drvenoj kući od 1892. do 1899, prije nego što ga je sve lošije zdravstveno stanje (bolovao je od tuberkuloze) primoralo da se odseli u toplije krajeve - na Jaltu.

Vlakovi prema gradu Čehovu prometuju redovno od Kurske stanice, a vožnja traje oko sat i pol. Od tuda će vas autobus broj 25 ili taksi povesti do malog sela Melihovo. U muzeju ne postoji kafić, stoga je potrebno ponijeti hranu i piće iz grada.

Peredelkino

Peredelkino, do kojega se iz Moskve stiže vlakom za samo 20 minuta, sadrži cijelu kolekciju „književnih kućạ“. Izvor: ITAR-TASS.

Selo u kojemu je Boris Pasternak napisao roman „Doktor Živago“ nalazi se na svega pola sata vožnje od Kijevske stanice, prema zapadu. Pjesma „U ranim vlakovima“ iz istoimene zbirke nastale 1943. opisuje ovo putovanje električnim vlakom od Moskve, borove s „mirisom limuna i tamjana“ i đurđice, čiji se nježni bijeli cvjetovi i danas mogu vidjeti u šumama oko piščevog sela Peredelkina. Pasternakova seoska kuća, boje drveta s bijelim detaljima i bijelim prozorskim oknima, ima asketsku unutrašnjost. U gotovo praznim sobama, spavaćoj i radnoj, nalaze se njegove čizme, kaput i šešir. U stakleniku stoje piščev samovar i šalice, a odatle se pruža pogled na zapušteni voćnjak. Memorijalna kuća-muzej najomiljenijeg ruskog dečjeg pisca Korneja Čukovskog, s „čudesnim drvetom“ prekrivenim cipelama, nalazi se odmah iza ugla i također ju vrijedi posjetiti.

Inspirativna predgrađa i groblja

Trojice-Likovo

Aleksandar Solženjicin proveo je svoje posljednje godine u Trojice-Likovu. Izvor: Lori/Legion Media.

Aleksandar Solženjicin, čija je knjiga o životu u Staljinovim gulazima poznata diljem svijeta, sahranjen je na živopisnom Donskom groblju. Poštovatelji ovog stvaraoca mogu posjetiti i selo gdje je usamljeni pisac, koji je umro 2008. godine, odlučio provesti posljednje godine svoga života. Trojicelikovski voćnjaci, dače i crkve zlatnih kupola nalik su na otok na kojemu je sačuvan dio stare Rusije, smješten među neboderima moderne Moskve. Selo se nalazi na uzvisini na obali, s druge strane rijeke Moskve u odnosu na otok Serebrjani Bor („šuma srebrnog bora“). Najbliža metro stanica je Strogino.

Novodevičje groblje

Čehov je sahranjen pored svog oca na Novodevičjem groblju u Moskvi. Izvor: Lori/Legion Media.

Najljepše od svega, nalazi se na kraju ovog puta – svjetski poznat Novodevičji manastir sa svojim poznatim grobljem. Kroz nadsvođeni prolaz ulazi se u stariji dio manastira, gdje se nalazi Gogoljeva bista i Bulgakovljev nadgrobni kamen. U blizini se nalaze i grobovi glumaca i direktora Moskovskog umjetničkog kazališta, obilježeni stiliziranim logotipom galeba, kao i Čehovljeva elegantna nadgrobna ploča s lukom, u secesionističkom stilu, prekrivena jesenjim lišćem ili snijegom koji pada.