Putovanje do planine „Ne idi tamo“

Strašna sudbina Djatlovljeve grupe potaknula je neviđen interes za nepristupačne krajeve Sjevernog Urala. Arhivska fotografija.

Strašna sudbina Djatlovljeve grupe potaknula je neviđen interes za nepristupačne krajeve Sjevernog Urala. Arhivska fotografija.

Do Planine mrtvih na Sjevernom Uralu ide se 1290 km terenskim vozilom i još 156 km pješke ili na skijama. Ova „zona s najviše NLO aktivnosti u Rusiji“ - mjesto gdje je nastradala grupa Djatlova - jedna je od najprivlačnijih destinacija najekstremnijih ruskih sportskih turista.

Po masovnosti turističkog pokreta Sovjetski Savez bio je među prvima u svijetu. Kada je riječ o sportskom turizmu, 1975. je u SSSR-u bilo više od 100 tisuća ljudi sa zvanjem sportaša određene klase, a zvanje majstora sporta imalo je više od 600 sportskih turista. Prošao je period slabljenja sportskog turizma 1990-ih i sada su ponovo u modi šatori, rančevi i pjesme uz gitaru pored vatre. Regija Sjevernog Urala je danas jedna od najpopularnijih destinacija sportskih turista u Rusiji. Priča o zagonetnoj smrti studenata Uralskog politehničkog univerziteta, koja je 1959. potresla Sovjetski Savez, danas privlači mnoge turiste i turističke agencije Rusije.

Zadatak posljednjeg pohoda grupe Igora Djatlova bio je prijeći 350 km hodajući na skijama po planinama Sjevernog Urala. Bio je to pohod najteže kategorije tijekom kojega se grupa trebala popeti na planinu Otorten (na jeziku naroda Mansi to znači „Ne idi tamo“). Međutim, 12. veljače grupa nije stigla na svoje krajnje odredište, u naselje Vižaj. Noć između 1. i 2. veljače na padini planine Holatčahlj (što u prijevodu sa jezika naroda Mansi znači „Planina mrtvih“) bila je kobna za devetoro studenata.

Postoji mnogo verzija o uzrocima njihove smrti, od prirodnih do paranormalnih, ali nijedna do danas nije (i vjerojatno neće ni biti) dokazana. Ta tragedija na Uralu još uvijek se smatra jednom od glavnih zagonetki prošloga stoljeća, i već su stotine turista posjetili područje Planine mrtvih u pokušaju da je odgonetnu.


Prikaz veće karte

Planina Holatčahlj prva je na popisu najopasnijih anomalnih zona Rusije. U proteklih sto godina ovdje je svoj život završilo 27 ljudi. Tragedija s Djatlovljevom grupom dogodila se 1959, a već 1960. u ovom području srušila su se tri aviona, i u tim nesrećama poginulo je ukupno 9 pilota i geologa, da bi naredne 1961. u istom području bila pronađena tijela devetoro turista iz Lenjingrada (Sankt Peterburga). Ne tako davno, 2003, na području planine Holatčahlj srušio se helikopter s 9 putnika koji su čudom ostali živi. Broj 9 je na ovom teritoriju zaista koban.

Holatčahlj je jedno od najnepristupačnijih područja Rusije, pa ipak, čini se da ništa ne može spriječiti današnje turiste da zadovolje svoju znatiželju. Postoji nekoliko načina kako doći do Prijevoja Djatlova:

Pješke ili hodajući na skijama (12 mjeseci godišnje)

Plato Manj-pupu-njor. Izvor: ITAR-TASS.

Do stupova nastalih erozijom stijena na čuvenom platou Manj-pupu-njor (koji je kandidat za popis Svjetske baštine UNESCO-a), put vodi upravo preko Prijevoja Djatlova. Do prijevoja se putuje 14 dana. Od Jekaterinburga treba prevaliti 1290 km terenskim vozilom i još 156 km pješke (a zimi na skijama), po 20 km dnevno. Tko uspješno prijeđe zlokobnu Planinu mrtvih, odmah će moći prenoćiti na Prijevoju Djatlova.

Motorne sanjke ili terenska vozila

Potrebno je oko tjedan dana da se zimi u planinama Sjevernog Urala prijeđe 400 km na motornim sanjkama. U ljeto, proljeće i jesen strastveni turisti iznajmljuju terenska vozila. Put vodi kroz Ušmu, napušteno naselje naroda Mansi u kojemu još uvijek žive svega tri obitelji. U naselju su sačuvani ostaci GULAG-a, osnovanog još 1938. Ušma se nalazi blizu Vižaja, sela gdje je Djatlovljeva turistička grupa 1959. trebala završiti svoj pohod.

Selo Ušma. Izvor: wikimapia.org.

NLO-turizam

Pored putovanja na Prijevoj Djatlova brojne lokalne turističke agencije nude posjetu naselju Ivdelj, koje se po mišljenju ufologa nalazi „u zoni aktivnosti NLO“: „Svi žitelji ovog naselja po nekoliko puta mjesečno imaju priliku na nebu vidjeti svjetlost koja nema nikakve veze s polarnom svjetlošću, niti sa svjetlima aviona. Još nitko nije našao logično objašnjenje za pojavu te svjetlosti“, kaže predstavnik lokalne turističke agencije. Prije polaska turisti se registriraju na odjelu Ministarstva za izvanredne situacije.

Koga kontaktirati u slučaju opasnosti

Glavna Uprava Ministarstva za izvanredne situacije u Sverdlovskoj oblasti, Jekaterinburg, ul. Karla Lipknehta, 8a.

Privolško-uralski regionalni spasilački odred, telefon +7 (343) 2619031.

Spasilačka služba Sverdlovske oblasti, oblasna državna služba, telefon +7 (343) 2971100, pss@mchs.epn.ru, Jekaterinburg, Ul. Novinska 10.

Spasilačka služba, grad Ivdelj, telefon +7 (34316) 22040, Sverdlovska oblast, Ivdelj, Ul. Mihanošina 74.

Ivdeljski spasilački odred, telefon +7 (34216) 23241, Sverdlovska oblast, Ivdelj, Ul. 8. ožujka 31.