Maskote zimskih olimpijada: od Snješka i Vučka do Snježnog leoparda

Maskote prve ruske zimske olimpijade bit će životinje karakteristične za Rusiju: snježni leopard, zec i bijeli medvjed. Izvor: Alamy / Legion Media

Maskote prve ruske zimske olimpijade bit će životinje karakteristične za Rusiju: snježni leopard, zec i bijeli medvjed. Izvor: Alamy / Legion Media

U povijesti zimskih olimpijskih igara nalazimo mnoge popularne i dobro pamtljive maskote. Ostali su zapamćeni austrijski snješko Schneemann, kanadski polarni medvjedići Hidy i Howdy, francuski gnom Magique, sarajevski Vučko, japanske sovice Snowlets. Tri maskote Zimske olimpijade u Sočiju, snježni leopard, bijeli medvjed i zec, na putu su da zauzmu zasluženo mjesto na popisu najomiljenijih maskota zimskih olimpijskih igara.

Za vrijeme Zimskih olimpijskih igara u Sočiju, u veljači 2014., publiku će uveseljavati tri maskote: snježni leopard, bijeli medvjed i zec. Za zemlju domaćina izbor ovih likova nije bio lak.


Maskote birala cijela Rusija

Na predsjedničkim izborima 2008. na izbornim mjestima u Sočiju birači su glasali ne samo za predsjednika RF, nego i za simbole Olimpijskih igara. Građani Sočija su odabrali dupina na skijama. No, prijedlog grada-domaćina nije prihvaćen i organizatori su odlučili da za maskote Zimskih olimpijskih igara glasaju svi građani Rusije. Nije poznato zašto je žiri iz finalnog izbora isključio dva pobjednika završne etape: žabu Zojča i zimske rukavice (rus. Varežki).

Zanimljivo je spomenuti da je nekoliko dana prije finalnog glasanja iz popisa mogućih maskota isključen i Djed Mraz jer bi, u slučaju pobjede, taj nacionalni simbol Rusije na duži period ujedno postao i simbol Međunarodnog olimpijskog odbora.


Na predsjedničkim izborima 2008. na izbornim mjestima u Sočiju birači su glasali ne samo za predsjednika RF, nego i za simbole Olimpijskih igara. Izvor: PhotoXPress

Završno glasanje održano je početkom 2011. Na ruskoj državnoj televiziji za maskotu Olimpijskih igara glasalo je oko milijun i pol ljudi. Po završetku glasanja na prvom mjestu se našao Leopard za kojeg se izjasnio i predsjednik RF Vladimir Putin, na drugom je bio bijeli medvjed kojeg je podržao premijer Dmitrij Medvedev, a treći je bio zec. Za maskote Paraolimpijskih igara izabrani su „Zračak“ i „Grudica“.

Tako je po prvi put u povijesti simbol olimpijskih igara izabran javnim glasanjem. Ranije su službene maskote odabirali organizacijski odbori igara.


Torino i Vancouver: divlja priroda i narodne legende

Kreirajući maskote Zimske olimpijade u Torinu 2006., organizatori su kao polazište uzeli snijeg i led, dva agregatna stanja vode koja se koriste na zimskim Igrama. Od grude snijega dizajnirana je graciozna, gipka djevojčica Neve (tal. „snijeg“), a od kocke leda snažni i usredotočeni dječak Gliz.

Na sljedećim olimpijskim igrama, u Vancouveru 2010., organizatori su bili inspirirani poviješću. Za maskote su izabrani likovi iz drevnih indijanske legende. Quatchi podsjeća na likove iz legende o jetiju „Bigfootu“ („Veliko Stopalo“), snježnom čovjeku koji, po indijanskom vjerovanju, živi u šumama Sjeverne Amerike. Druga maskota bila je hitra djevojčica Miga, nastala prema likovima iz legendi o morskom medvjedu, odnosno kitu koji izlazi na kopno, pretvara se u medvjedicu i luta gradovima i selima.


Prvijenac Snješko

Prva maskota u povijesti Zimskih olimpijskih igara bio je Snješko Schneemann. On je bio simbol najjeftinije Olimpijade u povijesti, održane u austrijskom gradu Innsbrucku 1976. Austrija je ovu Zimsku olimpijadu organizirala za svega godinu dana, nakon što je Denver (SAD) odustao od kandidature.

Schneemann je postao toliko omiljen kod publike da je tradicija osmišljavanja maskota zimskih olimpijskih igara nastavljena. Četiri godine kasnije (1980.) igre su ipak održane u SAD-u, u gradiću Lake Placid. Maskota je tada bio rakun skijaš po imenu Roni. Ova olimpijska maskota je zanimljiva po tome što je po prvi put upotrijebljena u reklamne svrhe i kao suvenir.


Dizajnerska traganja: vučić, polarni medvjed i gnom

Uoči jugoslavenske olimpijade u Sarajevu 1984. prvi put je raspisan natječaj na kojem su dizajneri mogli predložiti idejna rješenja maskote. Od 30 tisuća pristiglih radova izabran je vuk Vučko koji je do danas ostao jedna od najsimpatičnijih olimpijskih maskota. Vučko je ostao zapamćen ne samo po svom „širokom osmijehu“, nego i po drečavo narančastom šalu s pahuljicom. Na Zimskoj olimpijadi u Sarajevu zabilježena je rekordna prodaja takvih šalova i igračaka s olimpijskom simbolikom. Sarajevski rekord u prodaji olimpijskih suvenira još nije oboren.

Maskote igara u Calgaryju 1988. bila su dva polarna medvjedića Hidy i Howdy, prema legendi, nerazdvojni brat i sestra. Hidy i Howdy bili su odjeveni kao kauboji jer se tih godina u Calgaryju održavao jedan od najvećih festivala country glazbe.

Sljedeća zimska olimpijada, održana četiri godine kasnije u Albertvilleu, ponovno je imala samo jednu maskotu. Francuzi su najprije predstavili srnu po imenu Chamois ali se ona publici nije svidjela pa je prvi put u povijesti pred početak igara maskota promijenjena. Tako je simbol Zimske olimpijade u Albertvilleu 1992. postao gnom Magique. Dizajniran je u obliku zvijezde što je simboliziralo težnju sportaša vrhunskim rezultatima.


Jedna maskota nije dovoljna

Do 1992. zimske i ljetne olimpijske igre održavane su iste godine, a onda je MOO promijenio pravila pa je sljedeća Zimska olimpijada održana samo dvije godine kasnije 1994. u norveškom Lillehammeru. Interesantno je da tada prvi put maskote nisu bile ni bića iz bajke ni životinje, nego ljudi. Za maskote su izabrani junaci iz bajke, plavokosi brat i sestra, Håkon and Kristin. Igračke s njihovim likovima prodane su u milijunskim nakladama, ali su na svim službenim ceremonijama  Olimpijskih igara ulogu maskota imala djeca odjevena u narodne nošnje.

Po broju maskota zimskih olimpijskih igara uvjerljivo prednjače Japanci. Igre u Naganu 1998. imale su čak četiri maskote. Najprije je maskota trebao biti hermelin po imenu Okoya, ali je kasnije zamijenjen s četiri sovice jarkih boja koje su zajedno nazvane Snowlets. Sova je simbol mudrosti. Time su organizatori željeli ukazati na duhovnu stranu sporta i olimpijskih igara. Broj četiri simbolizirao je četiri godišnja doba i četiri prirodna elementa: vjetar, vodu, vatru i zemlju.