Sovjetska borilačka vještina sambo slavi 75. rođendan

Izvor: RIA „Novosti“

Izvor: RIA „Novosti“

Od 22. do 24. studenog u Sankt-Peterburgu je održano Svjetsko prvenstvo u sambou, borilačkoj vještini nastaloj u Sovjetskom Savezu tijekom 1930-ih godina. Ove godine sambo, najpopularnija borilačka vještina u Rusiji slavi dvije obljetnice: 75 godina postojanja i 40 godina od prvog svjetskog prvenstva u sambou, održanog 1973. u Teheranu.

Turnir u Sankt-Peterburgu rekordan je i po broju zemalja-sudionica i po broju sportaša koji se bore za medalje. U gradu na Nevi okupilo se ukupno 600 sambista iz 75 zemalja svijeta.

U Rusiji je sambo najpopularnija borilačka vještina. Ona je stvorena sintezom mnogih pravaca među kojima je i judo. Danas u Rusiji sambo trenira više od 410 tisuća ljudi. Ni u jednoj zemlji nema toliko sambista koji redovito treniraju. Kao što su Japanci tvorci džudoa, tako smo mi tvorci samboa, što znači da dugo možemo biti u vrhu, kaže Vasilij Šestakov, predsjednik Međunarodne federacije samboa (FIAS). U tom kontekstu posebno čudi činjenica da ova borilačka vještina još uvijek nije uključena u olimpijski program.

Radimo na tome da sambo uđe u olimpijski program. Najviše nas raduje što ova borilačka vještina privlači gledatelje.

Vasilij Šestakov, predsjednik Međunarodne federacije samboa (FIAS)

Sambo je službeno nastao 1938., ali teško se može reći tko ga je stvorio. Službenim tvorcem samboa smatra se Anatolij Harlampijev. Njegova knjiga Borilačka vještina sambo" smatra se prvim uputama za ovu borilačku vještinu. S druge strane, smatra se da je Viktor Spiridonov tvorac borbenog samboa, a da je Viktor Oščepkov osnivač sportske discipline.

Spiridonov je prije Revolucije bio kapetan II. klase u carskoj armiji. Sudjelovao je u Rusko-japanskom i Prvom svjetskom ratu. On je 1920-ih utemeljio ovaj novi sintetički sustav. Vještina samoobrane pomaže da odnesete pobjedu svim raspoloživim sredstvima (...), pa iz drugih sustava morate preuzeti sve što je korisno, kada to već donosi pobjedu", pisao je on.

Viktor Spiridonov je dugo radio u Narodnom komesarijatu unutarnjih poslova, a u novom sustavu za njega je najvažnija bila praktična učinkovitost vojnih i policijskih struktura. On je ovu vještinu kultivirao kao zatvoreni sustav, namijenjen samo predstavnicima oružane sile. Iz tog sustava razvio se borbeni sambo koji je donedavno bio dostupan tek nekolicini. Spiridonov je u velikoj mjeri koristio najbolja postignuća sustava samoobrane naroda SSSR-a i jujitsua, a uveo je zahvate posuđene iz hrvanja slobodnim i grčko-rimskim stilom, čak i one koji su u tim disciplinama zabranjeni. Posudio je udarce iz engleskog i francuskog boksa, "stihijske" udarce, pa čak i one koji su tih godina bili poznati među kriminalcima.


Jedan od zahvata u sambou. Fotografija iz slobodnih izvora

Vrste zahvata jasno svjedoče o tome da je u sambou mnogo toga preuzeto iz nacionalnih borilačkih vještina, konkretno iz gruzijskih, osetinskih i kazaških. Hvatanje za pojas izvorno nije postojalo u judou, ono je došlo iz ruskog i tatarskog hrvanja s pojasevima.

SAMBO – tajna borilačka vještina kagebeovaca
Sambo (kratica od ruskog SAMozaštita Bez Oružja) borilačka je vještina slična judu, koja se počela razvijati po moskovskim sportskim centrima od 20-ih do 80-ih godina prošlog stoljeća. Sovjeti su u toj vještini željeli sintetizirati tradicionalne borilačke vještine i vojne „prsa o prsa“ sustave sa znanostima poput biomehanike i sportske psihologije. Nakon perestrojke sambo centri se otvaraju diljem čitavog svijeta. Ruski vjesnik razgovora o toj sovjetskoj borilačkoj vještini s gospodinom Željkom Banićem, osnivačem UFC Crowsa, prvog sambo kluba u Hrvatskoj.

Oščepkov je od 1911. do 1914. učio judo u judo institutu Kodokan kod Jigoroa Kanoa i dobio crni pojas drugi dan. Savladao je nekoliko stilova wu shua i poznavao ne samo engleski, nego i francuski boks savate, u kojem su dozvoljeni udarci šakama i nogama.

Osnivači ruskog samboa bez sumnje su pojačali univerzalnu praktičnu komponentu borbe. Za razliku od jujitsua i judoa, gdje se smatralo da svaki zahvat u svim uvjetima uspijeva", oni su za slučajeve neuspješnog zahvata osmislili načine trenutnog prelaska na sljedeći zahvat.

Drugo načelo samboa je fokus na princip, a ne na zahvat. U judou su propisani strogo određeni pokreti za konkretan zahvat, a u sambou se stimulira njihovo korištenje i u drugim zahvatima i pozama. U judou je zabranjeno uvijanje nogu, a u sambou je to cijeli jedan pravac.

Od 1950-ih sambo se u SSSR-u intenzivno razvija kao nacionalna borilačka vještina, a od 1972. se organiziraju međunarodna natjecanja. Međunarodni olimpijski odbor je 1981. uvrstio sambo u olimpijske sportove, a u srpnju 2013. su natjecanja u sambou prvi put održana na Univerzijadi u Kazanju. No ova borilačka vještina još uvijek nije uključena u program Olimpijade.

Radimo na tome da sambo uđe u olimpijski program", kaže Vasilij Šestakov. Najviše nas raduje što ova borilačka vještina privlači gledatelje".

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće