SAM-9 "Strela" sovjetskog konstruktora Aleksandra Moskaljova

airwar.ru
Tijekom 1930-ih Aleksandar Moskaljov upustio se u niz projekata koji su možda i bili ispred svog vremena, ali nepraktični za veliku proizvodnju.

SAM-9 "Strela" bio je eksperimentalni prototip zamišljen kako bi se istražilo ponašanje sheme krila koju je Aleksandar Moskaljov predložio u svom "Projektu Sigma". Izgrađen je prototip koji je uspješno poletio, pokazujući ispravnost koncepta konstruktora aviona. Probni je uređaj nakon toga uništen.

Idejni projekt za novu letjelicu Moskaljov je izradio dok je bio u Moskvi 1937. godine. Kako piše Airwar.ru, na korištenje mu je dan ured profesora Čeremuškina u CAGI-ju te su mu dodijeljeni crtači i kopisti. Ovaj je projekt bio gotov za samo tri dana.

 Primer modelo construido del Sam-9

Nakon što je napravljen dizajn, dogovoreno je da se model za testiranje izradi u CAGI-ju, a konstrukcija aviona u Voronješkom aerodinamičkom laboratoriju. Za pogon su nabavljena dva francuska motora Reanult 4 pi od 140 KS.

U dogovorena dva i pol mjeseca nova je letjelica završena. U numeraciji tvrtke postala je poznata kao SAM-9.

Prototip je bio spreman početkom ljeta 1937. Do tada su bili obavljeni potrebni proračuni i ispitivanja statičke otpornosti. Paralelno su obavljena ispitivanja u aerotunelu CAGI-ja. Dobiveni rezultati omogućili su fino podešavanje detalja aerodinamičkog proračuna, stabilnosti, definiranja težišta i idealne veličine za upravljačke površine.

Testiranje na tlu započelo je 27. srpnja. Kad ga je ugledao, probni pilot Kudrin dugo je promatrao avion, provjeravajući njegove dijelove. Pregledao je izračune letnih performansi i na kraju rekao komisiji da ne samo da ne želi letjeti avionom, nego ni izvoditi ispitivanja na tlu na tako čudnom uređaju. Kako je Moskaljov napisao u svojim memoarima, pilot Kudrin izjavio je da ne želi letjeti u avionu "koji ne samo da nema rep, nego nema ni krila".

Nakon nekoliko rasprava odlučeno je da se ispitivanja nastave s pilotom A. N. Gusarovim, koji je rado pristao letjeti na prototipu. Testovi su uspješno provedeni ako se oduzme incident u kojem je tijekom vožnje na pisti pilot pritisnuo pedale, a avion se iznenada zaletio i prevrnuo. Inače, ni letjelica ni njen pilot nisu stradali zahvaljući maloj brzini i travi na pisti.

Gusarov je prvi let izveo 7. kolovoza 1937. Avion je dostigao brzinu od oko 150 km/h, uzletjevši oko 20 metara od mjesta gdje se nalazila promatračka komisija i napravivši opasan zaokret koji je gotovo doveo avion u okomit položaj u odnosu na tlo, nakon čega se ispravio. Nakon leta od oko 1200-1500 metara, avion je sletio.

Nakon dodatnih testova, u kolovozu 1938. "Strela" je vraćena u konstruktorski biro s detaljnim izvješćem o njegovoj shemi i zahtjevom da se riješi mali problem oscilacija pri malim brzinama. Zbog tajnosti projekta, avion je upakiran u veliku kutiju i vlakom prebačen u Tvornicu br. 18.

Nakon nekoliko testova, koji su rezultirali maksimalnom brzinom od 343 km/h, avion SAM-9 "Strela", koji je ispunio svoju misiju, uništen je prema naređenju iz Moskve.

  • Pretplatite se na naš kanal na Telegramu
  • Pretplatite se na naš tjedni newsletter putem e-pošte
  • Omogućite push obavijesti na našoj internetskoj stranici
  • Instalirajte VPN na svoje računalo i/ili telefon kako biste imali pristup našoj internetskoj stranici, čak i ako je blokirana u vašoj zemlji

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće