Nesuđeni projekt: Sovjetski avion Š-5 za fotografiranje iz zraka

Europski dio SSSR-a

Atlas SSSR-a, 1928./Javna domena

Važnu ulogu u tom radu odigrala je fotogrametrija, odnosno fotografiranje terena iz zraka. U to vrijeme nisu postojali specijalni avioni koji bi odgovarali novim standardima, pa su za fotogrametriju korišteni različiti uređaji od kojih nijedan nije bio napravljen specijalno u tu svrhu.

Sovjetski avion K-4 bio je jedan od modela koji su krajem 1920-ih adaptirani za snimanje iz zraka.

Javna domena

Početkom 1929. formirana je specijalna komisija za fotogrametriju na čelu s akademikom A. J. Fersmanom čiji je zadatak bio razmotriti pitanja vezana za stvaranje i karakteristike aviona za fotografiranje velikog teritorija iz zraka.

Aleksandar Jevgenijevič Fersman

Javna domena

Prema izvještaju avijacijskog inženjera V. B. Šavrova, usvojene su preliminarne sheme i tehnički standardi budućeg aviona.

Vadim Borisovič Šavrov

Arhivska fotografija

Kao što se može vidjeti na specijaliziranom portalu Airwar.ru, standardi su zahtijevali da kamere u avionu imaju širokokutne objektive (144°) i da pilot i snimatelj također imaju određeni kut gledanja. Pored toga, stajni trap morao je biti nizak, tako da se kotači ne vide iz aviona.

Prijedlog da taj avion bude amfibija privukao je veliku pažnju jer na većini teritorija koje je trebalo fotografirati nisu postojali aerodromi. Konačno je 1930. godine odlučeno da se projekt realizira. Kasnije je Vadim Borisovič Šavrov napravio prvi sovjetski serijski hirodavion Š-2.

Avion za hitnu pomoć Šavrov Š-2.

SDASM Archives

U proljeće 1930. godine po narudžbi znanstveno-istraživačkog instituta geodezije, aerofotosnimanja i kartografije uspješno su napravljena dva slična "fotoaeroplana", jedan kopneni i drugi hidroavion (oba s motorima od 300 KS), i nosili su nazive FS-1 i FS-2 (FS je "Foto Samoljot", tj. Fotoavion).

Poslije analize donesena je odluka da se napravi jedan kopneni avion s plovcima. Taj je projekt usvojen u srpnju 1931. godine, nakon čega su pokrenuti konstruktorski radovi pod brojem 28/29 ili s oznakom Š-5.

Avion Š-5 napravljen je u ogledno-konstruktorskoj tvornici znanstveno-istraživačkog instituta civilne zračne flote, čije su mogućnosti bile ograničene. Trup s vertikalnim repom imao je konstrukciju od zavarenih čeličnih cijevi opšivenih platnom s centralnim plovkom i plovcima ispod krila. Iskorišteni su motori M-22 s metalnim propelerima promjenjivog koraka.

airwar.ru

Avion je imao 12 putničkih sjedišta koja su se mogla zamijeniti kompletom od osam nosila, široka ulazna vrata i veliki otvor u gornjem dijelu. U prednjem dijelu trupa nalazila se pilotska kabina, napravljena tako da se iz nje može obavljati fotografiranje terena.

airwar.ru

Testiranje je počelo 19. ožujka 1934. godine i trajalo je do kraja godine jer je došlo do kvara na kotačima uslijed tvorničke greške. Sve u svemu, avion je imao dobre karakteristike, ali je bilo očigledno da je letjelica koja je planirana 1929. godine već zastarjela u pogledu vanjskog izgleda, oblika i dizajna.

airwar.ru

Na kraju specijalizirani avion za fotogrametriju nije niti napravljen. Za snimanje terena korišteni su otpisani modeli Tupoljev R-6.

Sovjetski opažački avion R-6, 1929.

airwar.ru