Krilati brodovi: Zaboravljena sovjetska podvodna krila doživljavaju preporod

1. "Raketa" – prvi model 

"Raketa", Moskovski kanal, 1967.

Nikolaj Sitnikov/TASS

"Raketa" je bila prvi prototip sovjetskih brodova s podvodnim krilima. U prvu plovidbu otisnula se 25. kolovoza 1957. godine. Tada je iz Gorkog (danas Nižnji Novgorod, 400 km sjeveroistočno od Moskve) doplovila do Kazanja (70 km istočno od Moskve) nizvodno rijekom Volgom. Tih 420 km "Raketa" je prevalila za sedam sati, razvivši brzinu od 60 km/h, što je bilo vrlo brzo za jedan riječni brod. Plovila ovog tipa s donje strane imaju specijalna krila koja značajno smanjuju otpor u vodi. To omogućava ovakvim brodovima da razviju veliku brzinu, što je njihova glavna prednost. Time se ujedno znatno smanjuje "ljuljanje", tako da je plovidba ugodnija. Krila mogu biti konstruirana na različite načine: na primjer, "Raketa" je imala djelomično potopljena podvodna krila u obliku slova "U". U svoju prvu plovidbu brod dugačak 27 metara povezao je 30 putnika, premda je mogao primiti 64 osobe. "Raket"“ je bila uspješan projekt. Napravljeno je ukupno 300 brodova. Bila je toliko popularna da su čak i sljedeći modeli s podvodnim krilima često dobivali naziv "Raketa".

2. "Meteor" – proizvedeno najviše primjeraka

Putnički brod s podvodnim krilima (hidrogliser) "Meteor-26", 1968.

V. Borodin/Sputnik

Novi sovjetski brodovi s podvodnim krilima pojavili su se zahvaljujući ekipi inženjera na čelu s brodograditeljem i inovatorom Rostislavom Aleksejevom. Ubrzo poslije trijumfa "Rakete", oni su projektirali brod s podvodnim krilima "Meteor". On je bio bolji od "Rakete", razvijao je veću brzinu (77 km/h) i mogao primiti 123 putnika. Od svih sovjetskih brodova s podvodnim krilima "Meteor" je proizveden u najvećem broju primjeraka. Ukupno je napravljeno 400 ovakvih brodova. Oni su izvoženi u Njemačku, Egipat, Grčku i druge zemlje. Pojedini "Meteori" još uvijek se koriste u Sibiru, na ruskom Dalekom istoku i u Sankt-Peterburgu, gdje prevoze turiste u Petergof (23 km sjeverozapadno od Sankt-Peterburga) i Kronštat (30 km sjeverozapadno od Sankt-Peterburga).

3. "Strela" – pomorski brod

Brod na motorni pogon "Mir" (Strela-1) s podvodnim krilima.

Središnji vojno-pomorski muzej "Petar Veliki" Ministarstva obrane RF

Pojedini sovjetski brodovi s podvodnim krilima bili su namijenjeni za pomorsku plovidbu. Jedan od njih se također zvao "Strela". Dva broda ove modifikacije pojavila su se 1961. godine i korištena su za plovidbu u Crnom moru. Morska "Strela" imala je dva djelomično potopljena podvodna krila u obliku slova "V", što je specijalna konstrukcija za plovidbu morem. Zbog toga su razvijali brzinu od 70 km/h čak i na uzburkanom moru (s valovima visokim dva metra). "Strela" je mogla primiti 90 putnika.

4. Mali brod "Volga" 

Gliser "Volga" s podvodnim krilima iz Batumskog brodogradilišta za vrijeme testiranja. SSSR, Adžarska ASSR, 11. rujna 1972.

N. Anastasjev/TASS

Hidrogliser "Volga" bio je univerzalan, mogao se koristiti u plićaku i u jezerima i morima. "Volga" je napravljena početkom 1960-ih. Bila je prilično mala, dugačka svega 8,5 metara i mogla je primiti samo šest osoba, uključujući i kapetana. Imala je uklonjivu tendu umjesto krova. "Volga" je imala djelomično potopljena podvodna krila u obliku slova "T" i razvijala brzinu od 60 km/h. Kasnije je preuređena i dobila je podvodna krila u obliku slova "V", tako da se mogla oduprijeti jačim valovima.

5. Putnički gliser na plinsko-turbinski pogon "Burevestnik"

Riječni brod "Burevestnik", 1968.

Vladimir Vojtenko/TASS

Rostislav Aleksejev uvijek je želio da njegovi brodovi budu brzi. Dizelski motori ograničavali su brzinu i zbog toga je odlučio probati s avionskim mlaznim motorom s plinskom turbinom, koji je montirao na brod s podvodnim krilima. Taj tip motora je lakši i ima veću snagu od dizelskog motora. Jedan od rezultata ovog eksperimenta bio je riječni brod "Burevestnik". On je imao dva potiska vode umjesto propelera. Ove izmjene u konstrukciji omogućile su brodu da razvije brzinu od 95 km/h. "Burevestnik" je bio dugačak 43 metra i mogao je primiti 150 putnika.

6. "Tajfun" – eksperimentalni za "Uragan" 

Spuštanje na vodu pomorskog broda "Tajfun" s podvodnim krilima i plinsko-turbinskim pogonom koji razvija brzinu od oko 76 km/h. Brod može primiti 100 putnika i opremljen je klimatizacijskim uređajima. SSSR, Lenjingrad, 24. studenog 1969.

Ivan Baranov/TASS

"Tajfun" nije bio običan putnički brod. Napravljen je u Sankt-Peterburgu u okviru vojnog projekta s podvodnim krilima za vršenje pojedinih eksperimenata. "Tajfun" je završen 1969. godine i tijekom 1970-ih je korišten kako za riječnu, tako i za morsku plovidbu. To su bila inovativna potpuno potopljena podvodna krila u obliku slova "T" sa zakrilcima kojima je upravljao autopilot. "Tajfun" je mogao razviti brzinu od 98 km/h i ploviti na uzburkanom moru. Bio je dugačak 31 metar i mogao je primiti 98 putnika. Iako je bio učinkovit, nije pušten u serijsku proizvodnju, jer ga konstruktori nisu tretirali kao samostalni projekt. On je prvobitno bio napravljen radi eksperimenata vezanih za konstruiranje vojnog podvodnog krila pod nazivom "Uragan".

7. Mali raketni brod "Uragan" – raketonosac u jednom jedinom primjerku

Museum of JSC SC "ALMAZ"

Postojalo je nekoliko tipova vojnih brodova s podvodnim krilima, poput motornog čamca obalne straže i raketnosnog broda pod nazivom 1240 "Uragan". Ovaj je ratni brod napravljen u razdoblju od 1972. do 1976., a zatim je od 1979. do 1990. bio u arsenalu Krima. Dužina mu je bila 56,6 metara, a standardna težina 342 tone (dok je "Meteor" bio težak samo 36,6 tona). "Uraganova" krila bila su potpuno pod vodom i njima je upravljao autopilot. Mogla su se podići da ne dodiruju vodu. U tom režimu "Uragan" je mogao ploviti na otvorenom moru kada su valovi visoki šest metara. Kada je more mirno, ovaj je brod s podvodnim krilima razvijao brzinu od 111 km/h. Imao je 34 člana posade i bio je naoružan protubrodskim krstarećim raketama i proturaketnim sustavom s navođenim projektilima. Nažalost, napravljen je samo jedan primjerak, jer se ispostavilo da je ovo vrlo kompliciran i skup projekt.

8. "Kometa 120M"

Projekt 23160 SPK "Kometa 120M"

Središnji konstruktorski biro za brodove s podvodnim krilima "Aleksejev"

Poslije raspada SSSR-a izgradnja brodova s podvodnim krilima obustavljena je, ali je u posljednje vrijeme konstruiranje ovih brodova obnovljeno. Tako je 2013. godine u Ribinsku (260 km sjeveroistočno od Moskve) počela izgradnja modernog broda s podvodnim krilima "Kometa 120M". Brod je završen i poslan 2017. godine na Krim na testiranje. "Kometa 120M" konstruirana je za morsku plovidbu, razvija brzinu od 65 km/h. Ovaj hidrogliser više nalikuje na svemirski brod. Krilima upravlja autopilot. Brod je dugačak 35,2 m i može primiti 120 putnika.

9. "Valdaj 45R"

Brod s podvodnim krilima "Valdaj" u pristaništu riječne stanice u Nižnjem Novgorodu.

Bestalex/Wikimedia Commons

Sljedeća modifikacija broda s podvodnim krilima pod nazivom "Valdaj 45R" napravljena je 2017. godine. Projektirana je za rijeke visokog plovnog vodostaja. Ovaj hidrogliser može biti vrlo koristan u sjevernim regijama gdje nema cesta. Nije velik – dugačak je 21, 3 metra, ima samo dva člana posade i može primiti 45 osoba. Razvija brzinu od 5 km/h. Nekoliko brodova "Valdaj 45R" već se koristi na rijekama Ob, Irtiš i Volga.

10. "Ciklon 250M" 

"Ciklon 250 M"

Središnji konstruktorski biro za brodove s podvodnim krilima "Aleksejev"

U fazi projekta je i ogroman morski brod s podvodnim krilima pod nazivom "Ciklon 250M". Ovaj dvokatni brod ima avionska sjedišta, motor s plinskom turbinom i neobičan sustav manjih podvodnih krila. Konstrukcija omogućava "Ciklonu 250M" da razvije brzinu od 101 km/h. Brod je dugačak 46 metara i može primiti 300 putnika, tj. više nego bilo koji drugi sovjetski ili ruski brod s podvodnim krilima.