U lipnju 2021. godine ruska IT kompanija "Radar MMS" predstavila je niz svojih najnovijih tehnologija, između ostalog teretni dron koji može tajno prevoziti stotine kilograma gotovine (da, dobro ste pročitali) i robotizirani sustav za spašavanje ljudi u vodi poslije brodoloma ili pada helikoptera u vodu.
Oba sustava funkcioniraju na temperaturama od +45 do -70 stupnjeva Celzijusa. Danas se intenzivno koriste i testiraju u komercijalnom sektoru vezanom za transport tereta u Arktičkoj regiji Rusije.
Bespilotne letjelice se razvijaju u Rusiji i cijelom svijetu. Primijenjuju se u logistici, kartografiji i potrazi za rudama, kao i u mnogim drugim proizvodnim sferama. Ujedno se mogu koristiti i za transport novca, pošte, pošiljaka i druge robe.
Na tome rade stručnjaci kompanije "Radar MMS".
"Mi koristimo bespilotne letjelice. Naša oprema su magnetometri i optoelektronski sustavi koje pravimo za različite naručitelje. Npr., s kompanijom ’Gazprom’ smo odradili nekoliko poslova vezanih za isporuku industrijskih proizvoda, a također za istraživanje nalazišta nafte i plina", kaže Ivan Ancev, kandidat tehničkih znanosti i izvršni direktor kompanije "Radar MMS".
U toku je intenzivni razvoj tržišta dostave tereta u nepristupačne regije. Postoje mjesta do kojih vozilo stiže za četiri-pet sati, a dron za samo 10-15 minuta.
Kako je objasnio Ancev, dron-helikopter može letjeti najviše 3,5-4 sata brzinom od 120 km/h. Ovi strojevi imaju sintetički "vid", tj. samostalno iščitavaju reljef koji prelijeću i mogu izbjegavati prepreke.
"Zajedno sa Sberbankom smo realizirali pilot projekt dostave dokumenata i novca u Samarsku i Čeljabinsku oblast. Monteri su na naš dron montirali specijalni hermetički kontejner s dragocjenim teretom, mi smo ga prevezli na odredište, gdje ga je dočekao drugi monter i preuzeo, poslije čega se dron vratio", rekao je.
Bespilotna letjelica je dobro zaštićena. Njena putanja je svaki put drukčija, a visina leta je takva da je dron praktički izvan domašaja zlonamjernika. Npr., ako leti na visini od 500 metara teško da ćete ga vidjeti i čuti. Treba istaknuti da se letjelice helikopterskog tipa mogu podizati na visinu od 4000 metara.
Danas se helikopteri s posadom koriste za operativnu logistiku u nepristupačnim regijama. Radi usporedbe, najmanja cijena jednosatnog leta helikoptera Mi-8, koji je najčešći u ovoj regiji, iznosi 100 000 rubalja (oko 1385 dolara). U cijenu je uključeno tehničko opsluživanje, plaća pilota i gorivo, neovisno o vrsti tereta, vrijednosti i količine tereta koji se prevozi.
Cijena jednosatnog leta bespilotne letjelice u slične svrhe varira. Ovisno od količine tereta i vrste uređaja ona se kreće od 5000 ili 10000 do 30000 rubalja (oko 69-138 dolara). To je u svakoj varijanti znatno jeftinije od helikoptera ili zrakoplova s posadom.
Dron kompanije "Radar MMS" je direktan ekvivalent bespilotnih letjelica koje koriste Amazon, DHL i Google, kompanije koje intenzivno razvijaju logistički pravac dostave tereta pomoću dronova.
"Mi u ovom pravcu zaostajemo za Amerikancima i Kinezima. Kod njih je ovaj sektor razvijeniji nego kod nas. Oni redovno transportiraju teret pomoću dronova čak i na velikim udaljenostima. Npr., Kina već koristi bespilotnu dostavu tereta na udaljenostima od 1000 do 2000 kilometara", kaže bivši vojni analitičar lista "Izvestija", Dmitrij Safonov.
Prema njegovim riječima, ruski dronovi nisu ništa lošiji od stranih ekvivalenata. "Mi njih sada pokušavamo sustići. Amerikanci i Kinezi već primijenjuju tisuće takvih dronova, a mi ih tek sada dobijamo. U tome je sva razlika", dodaje stručnjak.
Kompanija je također predstavila robotizirani spasilački sustav "Aurora". On posjeduje umjetnu inteligenciju, može samostalno detektirati ljude u vodi poslije brodoloma i transformirati se u spasilački čamac.
"Ovo je robot s umjetnom inteligencijom i neurotehnologijom koji traga za ljudima u moru koristeći ’tehnički vid’. To je naš projekt i naš know-how", hvali se Ivan Ancev.
Prema njegovim riječima, umjetna inteligencija robotiziranog sustava sadrži specijalne neuronske veze i podatke koji identificiraju ljude među ostacima broda u vodi.
"Ministarstvo za izvanredne situacije već koristi naš robot", dodaje Ancev.
On ističe da njemu nisu poznati slični modeli strane proizvodnje koji samostalno (bez operatera) traže ljude na mjestu brodoloma i stižu do njih.
"Aurora" se na mjestu brodoloma izbacuje s bespilotnih helikoptera opremljenih lokatorima za traganje, optičkim i elektronskim postajama.
Takav helikopter može uzletjeti i sletjeti na svaku nepripremljenu platformu kako u gradu, tako i u moru. On ujedno detektira objekt (od broda koji tone do nalazišta nafte) po kiši i magli, drugim riječima kada je vidljivost minimalna.
Danas postoje dva tipa ovakvih helikoptera. Prvi može nositi 150 kg tereta, a drugi nosi jedan spasilački dron.
Obje letjelice kontroliraju teren u radijusu od nekoliko kilometara i "vide" sve u vodi s visine od 100 metara.
Bespilotne helikoptere "Radar MMS" osim Ministarstva za izvanredne situacije trenutno koriste i kompanije "Gazprom" i "Rosnjeft" u radovima vezanim za potragu i spašavanje na naftnim bušotinama na otvorenom moru, kao i u potrazi za novim nalazištima nafte i plina na dnu podvodnog grebena.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
