Ruski znanstvenici stvaraju fluorescentne miševe za ispitivanje lijekova protiv korone

Friso Gentsch/dpa/Global Look Press
Znanstvenici s Belgorodskog državnog nacionalnog istraživačkog sveučilišta (NIU "BelGU") i Instituta za genetsku biologiju Ruske akademije znanosti (IBG RAS) stvorili su novu liniju humaniziranih miševa osjetljivih na zarazu koronavirusom (SARS-CoV-2).

Prema autorima studije, ove će transgene životinje pomoći u proučavanju patogeneze i provođenju pretkliničkih ispitivanja novih cjepiva i lijekova protiv koronavirusa. Rezultati rada predstavljeni su u časopisu Transgenic Research.

Autori rada smatraju da je nedostatak laboratorijskih životinja osjetljivih na infekciju glavni čimbenik koji ograničava razvoj cjepiva i lijekova protiv koronavirusa. Da bi riješili taj problem, stručnjaci s Belgorodskog državnog sveučilišta i Instituta za genetičku biologiju Ruske akademije znanosti stvorili su transgene miševe uvođenjem gena koji kodira ljudski receptor za ulazak koronavirusa u stanicu (ACE2).

Prema sveučilišnim stručnjacima, ljudski ACE2 ugrađen je u genom miša kao dio složene strukture koja omogućuje aktiviranje transgena u različitim tkivima "na zahtjev". To će omogućiti proučavanje mehanizama oštećenja pojedinih organa, jer nakon aktivacije na virus neće biti osjetljiv čitav organizam, nego samo odabrana tkiva. Nadalje, ovaj pristup omogućuje regulaciju osjetljivosti na virus i model čini biološki sigurnim: prije aktivacije, transgeni miševi uglavnom su imuni na SARS-CoV-2.

Trik je u tome da transgena konstrukcija miruje do kombiniranja s posebnim aktivatorima, takozvanim "Cre-miševima". Uz njihovu se pomoć može aktivirati ekspresija hACE2, "odnosno mogu se otvoriti vrata za SARS-CoV-2, bilo gdje u cijelom tijelu, ili selektivno u raznim tkivima, uključujući pluća, bubrege i mozak", objasnio je voditelj studije Aleksej Dejkin, direktor centra za genetske tehnologije Nacionalnog istraživačkog sveučilišta "BelGU".

Kao dio studije, znanstvenici su u genom miševa također unijeli zeleni fluorescentni protein GFP, lokaliziran na ljudski ACE2, olakšavajući otkrivanje stanica i tkiva osjetljivih na zarazu koronavirusom.

Stručnjaci vjeruju da će ovi miševi ubrzati ispitivanje cjepiva i lijekova, kao i pomoći u proučavanju uloge različitih organa u infekciji SARS-CoV-2 i razvoju komplikacija povezanih s koronavirusom. Trenutno se miševi već koriste za istraživanja u Nacionalnom istraživačkom centru za virologiju i biotehnologiju "Vektor" Rospotrebnadzora.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće