Bespilotna letjelica "Orion" spada u kategoriju dronova srednje klase s produženim vremenom leta (u NATO-u ovakve letjelice pripadaju klasi MALE – Medium Altitude Long Endurance). Ovaj dron ima visoke letno-tehničke karakteristike i solidnu nosivost kada je u pitanju integracija optoelektroničkog bloka opreme. ali i minijaturnih bombi i raketa koje se mogu nakačiti na njezine nosače.
Izviđačko-udarna bespolitna letjelica "Orion" dugačka je 8 metara. Njezin raspon krila dostiže 16 metara. Poletna težina letelice je ograničena na 1000 kilograma s maksimalnom nosivosti ubojnog tereta u rasponu 200-250 kilograma. Krstareća brzina letjelice kreće se u vrijednostima oko 120 km/h, dok je njezina maksimalna brzina za sada nepoznata. Letjelica je sposobna rješavati sve vrste zadataka za koje je namijenjena, s visine od 7500 metara. Ovisno o njezinoj konfiguraciji i količini ubojnog tereta koji nosi, izviđačko-udarna bespilotna letjelica "Orion" stanju je u zraku ostati praktički čitav dan.
Na dronu se nalazi čitav set različite radioelekronske opreme koja čini jedan integrirani sustav. Ono što je najviše uočljivo jest optoelektronički blok opreme koji se nalazi u obliku kugle s donje strane korpusa letjelice. Uz njezinu je pomoć "Orion" vrlo upotrebljiv za izvođenje operacija izviđanja, selekcije i odabira ciljeva (+ njihovo uništenje), kao i praćenja efekata napada na ove ciljeve.
Odavno se zna da će izviđačko-udarna bespilotna letjelica "Orion" raspolagati s čitavim arsenalom različitih tipova ubojnih sredstava kao što su vođene bombe i rakete. Ruski vojno-industrijski kompleks specijalno je za ovu namjenu razvio minijaturno streljivo, koje se po svojim dimenzijama i težini u potpunosti uklapa u zahtjeve ograničene nosivosti, koja je karakteristična za udarne bespilotne letjelice. Pojedini modeli ovog streljiva nedavno su prikazani javnosti.
"Za bpl Orion, kao i projekte budućnosti koji se odnose na razvoj srednjih i teških udarnih dronova, kreirali smo široku lepezu navođenih zrakoplovnih bombi. One se proizvode u težinskoj kategoriji 20-50 kg", rekao je za naš portal Vadim Kozulin, profesor s Akademije vojnih znanosti.
Jedna od njih nosi ime UPAB-50 i predstavlja navođenu-visokopreciznu "planirajuću" zrakoplovnu bombu koja je u osnovnoj verziji opremljena razorno-rasprskavajućom bojevom glavom. Karakterizira je povećani domet u odnosu na standardne zrakoplovne bombe, zahvaljujući rasklapajućim krilima koja se otvaraju prilikom njezinog leta i stvaraju učinak koji je specifičan za jedrilice. Njezina bojeva glava ima istu konfiguraciju kao projektil koji se nalazi u naoružanju višecijevnog lansera raketa "Grad" kalibra 122 mm. Njoj slična je i KAB-50, koja predstavlja navođenu-visokopreciznu zrakoplovnu bombu koja je također u osnovnoj verziji opremljena razorno-rasprskavajućom bojevom glavom. U "nosu" bombe nalazi se set za navođenje koji može biti opremljen različitim tipovima senzora koji bombi omogućavaju upravljanje preko više kanala (sateliti/termovizija/laser/tv). U širokoj nomenklaturi navođenih bombi najmanja po gabaritima nosi oznaku KAB-20. Njezina težina iznosi svega 21 kilogram, od čega na bojevu glavu otpada 7 kg eksploziva.
"U bliskoj perspektivi 'Orion' će biti opremljen zrakoplovnim bombama koje će se navoditi putem lasera ili pomoću satelita", rekao je vojni stručnjak Vadim Kozulin.
Ruski konstruktori zrakoplovnog naoružanja specijalno su za ovu letjelicu kreirali i vođenu raketu oznake H-50. Radi se o projektilu dužine 1,8 metara, s tijelom kalibra 180 mm. H-50 je teška oko 50 kilograma, od čega na bojevu glavu otpada 20 kilograma.
"Pomoću standardne optoeletroničke opreme, izviđačko-udarna bespilotna letjelica 'Orion' u stanju je učinkovito pretražiti teren i locirati ciljeve. Nakon toga ova bespilotna letjelica ima sposobnost izvesti napade po zahvaćenim zemaljskim ciljevima u radijusu od nekoliko kilometara", ističe stručnjak.
Specijalno zrakoplovno naoružanje klase zrak-zemlja, čije se bojeve glave nalaze u težinskom rasponu 7-20 kg, učinkovite su za uništavanje protivničke žive sile, lakooklopljenih borbenih vozila i nedovoljno ojačanih objekata.
"Da budem iskren, Rusija i dalje juri za SAD-om kada su u pitanju razvoj i proizvodnja bespilotnih letjelica. Ova sredstva su se široko koristila u operacijama NATO-a po Iraku i Afganistanu, gdje su stekla ozbiljno borbeno iskustvo, na temelju kojeg su razvijene njihove modifikacije i različite varijante za sve vrste borbenih misija. Naš smo 'Orion' počeli testirati prije nepune tri godine u Siriji, gdje ga koristimo kao klasičnu izviđačku letjelicu¹. Pred nama je još mnogo posla da bi našu letjelicu stavili u ravnopravnu ravninu s američkim udarnim letjelicama X-47B 'Pegasus' i MQ-9 'Reaper'", naglašava stručnjak.
U ovom trenutku ruski konstruktori intenzivno testiraju bespilotnu letjelicu "Orion" koja bi za 2-3 godine mogla ući u operativno naoružanje ruske vojske.
—————————————————————————————————————————
¹ Dopuna prevoditelja: krajem prošlog mjeseca službeno je objavljena vijest u kojoj se navodi da je bespilotna letjelica "Orion" uspješno prošla svoju ratnu probu u Siriji. Naime, ova letjelica je upotrebom vođenih bombi i raketa izvela ukupno 17 udara po zemaljskim ciljevima u kojima su se nalazili pripadnici terorističkih snaga. Zamjenik načelnika bespilotne avijacije u okviru glavnog zapovjedništva ruskih zračno-svemirskih snaga (ZSS), pukovnik Sergej Tugaj, rekao je novinarima državne televizije "Rossija-1" da je izviđačko-udarna bpl "Orion" tijekom svoje borbene upotrebe prikazala zavidnu razinu preciznosti.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
