Ostaci jakutskog konja stari 4450 godina bacit će novo svjetlo na evoluciju virusa

Pilotska istraživanja provode se kao dio suradnje između Dalekoistočnog federalnog sveučilišta u Jakutiji i Znanstvenog centra za virologiju i biotehnologiju "Vektor" u Sibiru (kreatora jednog od ruskih cjepiva protiv koronavirusa po imenu "EpiVakKorona").

Izazov je "pronaći nove, nepoznate mikroorganizme i proučiti evoluciju već poznatih bakterija i virusa", objašnjava ruska Federalna agencija za nadzor u sferi zaštite prava potrošača i dobrobiti čovjeka "Rospotrebnadzor" u svom priopćenju za Russia Beyond.

Nina Slepcova/Sjeveroistočno federalno sveučilište u Jakutsku

Znanstvenici su istraživanje počeli analizom ostataka verhojanskog konja koji je živio prije nekih 4450 godina, a pronađen je 2009. godine na sjeveroistoku Jakutije. Ova životinja, koja postoji i danas, odavno je poznata po tome što se dobro prilagodila uvjetima ekstremne hladnoće na Dalekom istoku Rusije. Sve vrijeme provodi na otvorenom i ne smeta mu ni temperatura od -60 °C ni vrućina od +40 °C, zapravo, odgovaraju mu svi vremenski uvjeti.

"Upravo zahvaljujući specifičnim klimatskim i geografskim uvjetima mikroorganizmi su preživjeli u permafrostu na teritoriju Republike Sahe (Jakutija). Ovo istraživanje će nam omogućiti da dobijemo više informacija o strukturi njihovih genoma, da pratimo njihovu evoluciju i predvidimo moguće varijante izmjene njihovih bioloških karakteristika", navodi se u priopćenju.

Nina Slepcova/Sjeveroistočno federalno sveučilište u Jakutsku

Analiza biološkog materijala verhojanskog konja prva je na listi, s obzirom na to da je genom ove drevne životinje potpuno dešifriran. Istraživači će vrlo detaljno proučiti uzorak mekog tkiva konja kako bi pokušali pronaći različite vrste mikroorganizama i bakterija koje se tamo nalaze i otkriti promjene u njihovom genomu.

Potraga za paleovirusima

Ostaci prapovijesnih životinja otkriveni u vječnom ledu Jakutije nalaze se u Muzeju mamuta. Preko 20 vrsta drevnih životinja brižljivo se čuva u specijalnim zamrzivačima na temperaturi od -18 °C. Gotovo sve primjerke velikih životinja iz epohe kvartara (najmlađe razdoblje kenozoika) otkrili su stručnjaci Muzeja mamuta.

Nina Slepcova/Sjeveroistočno federalno sveučilište u Jakutsku

Određeni broj životinja iz te epohe naći će se pod mikroskopom, uključujući ostatke izumrlih mamuta, konja, bizona, vapitija, kao i pasa, različitih glodavaca i zečeva.

"Ovi pronalasci otkriveni su u posljednjih deset godina. Bit će po prvi put testirani na prisustvo paleovirusa", kaže Maksim Čeprasov, šef laboratorija Muzeja mamuta u Jakutsku.

Analiza bioškog materijala drevnih životinja omogućit će znanstvenicima da procijene raznovrsnost mikroorganizama čiji su DNK i RNK doslovno izdržali test vremena i ostali dobro očuvani. Istraživači su odlučni da pronađu paleoviruse za najsuvremenija istraživanja na polju genetske evolucije virusa. To je zapravo sadržaj paleovirologije. Radi se o proučavanju drevnih virusa (takozvanih paleovirusa) i njihovog utjecaja na genom domaćina. Znanstvenici su spremni koristiti najsuvremenije ideje i tehnologije kako bi bacili novo svjetlo na paleoviruse.

Nina Slepcova/Sjeveroistočno federalno sveučilište u Jakutsku

Otkriće izumrlih životinja od izuzetnog je univerzalnog značaja, a njihova će laboratorijska analiza "doprinijeti razvoju danas aktualnih znanosti: paleomikrobiologije i paleovirologije", tvrdi Rospotrebnadzor.