Ostaci jakutskog konja stari 4450 godina bacit će novo svjetlo na evoluciju virusa

Nina Slepcova/Sjeveroistočno federalno sveučilište u Jakutsku
Zapanjujuće dobro očuvani ostaci drevnih životinja, pronađeni u udaljenoj Jakutiji, pružit će znanstvenicima priliku da razotkriju povijest virusa i započnu razvoj paleovirologije u Rusiji.

Pilotska istraživanja provode se kao dio suradnje između Dalekoistočnog federalnog sveučilišta u Jakutiji i Znanstvenog centra za virologiju i biotehnologiju "Vektor" u Sibiru (kreatora jednog od ruskih cjepiva protiv koronavirusa po imenu "EpiVakKorona").

Izazov je "pronaći nove, nepoznate mikroorganizme i proučiti evoluciju već poznatih bakterija i virusa", objašnjava ruska Federalna agencija za nadzor u sferi zaštite prava potrošača i dobrobiti čovjeka "Rospotrebnadzor" u svom priopćenju za Russia Beyond.

Znanstvenici su istraživanje počeli analizom ostataka verhojanskog konja koji je živio prije nekih 4450 godina, a pronađen je 2009. godine na sjeveroistoku Jakutije. Ova životinja, koja postoji i danas, odavno je poznata po tome što se dobro prilagodila uvjetima ekstremne hladnoće na Dalekom istoku Rusije. Sve vrijeme provodi na otvorenom i ne smeta mu ni temperatura od -60 °C ni vrućina od +40 °C, zapravo, odgovaraju mu svi vremenski uvjeti.

"Upravo zahvaljujući specifičnim klimatskim i geografskim uvjetima mikroorganizmi su preživjeli u permafrostu na teritoriju Republike Sahe (Jakutija). Ovo istraživanje će nam omogućiti da dobijemo više informacija o strukturi njihovih genoma, da pratimo njihovu evoluciju i predvidimo moguće varijante izmjene njihovih bioloških karakteristika", navodi se u priopćenju.

Analiza biološkog materijala verhojanskog konja prva je na listi, s obzirom na to da je genom ove drevne životinje potpuno dešifriran. Istraživači će vrlo detaljno proučiti uzorak mekog tkiva konja kako bi pokušali pronaći različite vrste mikroorganizama i bakterija koje se tamo nalaze i otkriti promjene u njihovom genomu.

Potraga za paleovirusima

Ostaci prapovijesnih životinja otkriveni u vječnom ledu Jakutije nalaze se u Muzeju mamuta. Preko 20 vrsta drevnih životinja brižljivo se čuva u specijalnim zamrzivačima na temperaturi od -18 °C. Gotovo sve primjerke velikih životinja iz epohe kvartara (najmlađe razdoblje kenozoika) otkrili su stručnjaci Muzeja mamuta.

Određeni broj životinja iz te epohe naći će se pod mikroskopom, uključujući ostatke izumrlih mamuta, konja, bizona, vapitija, kao i pasa, različitih glodavaca i zečeva.

"Ovi pronalasci otkriveni su u posljednjih deset godina. Bit će po prvi put testirani na prisustvo paleovirusa", kaže Maksim Čeprasov, šef laboratorija Muzeja mamuta u Jakutsku.

Analiza bioškog materijala drevnih životinja omogućit će znanstvenicima da procijene raznovrsnost mikroorganizama čiji su DNK i RNK doslovno izdržali test vremena i ostali dobro očuvani. Istraživači su odlučni da pronađu paleoviruse za najsuvremenija istraživanja na polju genetske evolucije virusa. To je zapravo sadržaj paleovirologije. Radi se o proučavanju drevnih virusa (takozvanih paleovirusa) i njihovog utjecaja na genom domaćina. Znanstvenici su spremni koristiti najsuvremenije ideje i tehnologije kako bi bacili novo svjetlo na paleoviruse.

Otkriće izumrlih životinja od izuzetnog je univerzalnog značaja, a njihova će laboratorijska analiza "doprinijeti razvoju danas aktualnih znanosti: paleomikrobiologije i paleovirologije", tvrdi Rospotrebnadzor.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće