Kako Rusija zarađuje na "hladnoći"

Legion Media; Russia Beyond
U najperspektivnije projekte koji se realiziraju na "hladnim zemljopisnim širinama" u Rusiji spadaju izgradnja centara za obradu podataka, testiranje borbene tehnike i rudarenje bitcoina.

Teritoriji velikih površina s hladnom klimom mogu kriti dragocjene prirodne resurse. Naročito su pogodni za istraživanje mineralnih sirovina, što je u posljednje vrijeme i dovelo do tako velikog zanimanja za proučavanje Arktika, ističe analitičar GK Finam Leonid Delicin.

Međutim, zarada "na hladnoći" ne podrazumijeva samo resurse.

Testiranje tehnike i istraživanja

Prema Delicinovim riječima, još se oko prije pedeset godina prostor s hladnom klimom počeo široko koristiti za testiranje novih tehnologija. Tako je, recimo, istaknuti izumitelj Inokentij Čičinjin još šezdestih godina prošlog stoljeća predlagao korištenje avionskih bombi za poticanje seizmičkih kolebanja. Jednim udarcem prostoru velikih hladnoća ubijane su dvije muhe. Proučavana je dubinska struktura Zemlje i testirana nova borbena tehnika.

Čuvanje podataka

Još 2019. godine Državno sveučilište u Petrozavodsku i GS Nanotech odlučili su na sjeveru Republike Karelije izgraditi distributivnu mrežu podatkovnih centara. Zahvaljujući klimi koja pogoduje hlađenju, predviđena ušteda u radu centra iznosi 40 posto. Projekt će biti gotov do kraja 2025. godine. Njegovi tvorci vjeruju da će mreža pokrivati oko dvadeset posto ruskog i oko dva posto svjetskog tržišta cloud usluga.

GS Nanotech je centar za razvoj i proizvodnju mikro i nanoelektronike koji može proizvesti deset milijuna mikročipova godišnje. Mreža podatkovnih centara nalazit će u sjevernim regijama Republike Karelije. Postrojenje i centralno čvorište podatkovnog centra bit će u kampusu PetrGU, nedaleko od nanocentra i centra civilne mirkoelektronike.

Strane tehnološke korporacije kao što su Google i Facebook također lociraju svoje podatkovne centre na sjeveru, između ostalog u Skandinaviji. "Kada je reijč o izgradnji podatkovnih centara na prostoru s hladnom klimom, osim hlađenja važna je i potreba za jeftinom energijom. Zbog toga se podatkovni centri grade tamo gdje postoje industrijski izvori energije, kao što su recimo hidroelektrane. Ne mogu se graditi u tajgi ili na močvarnom terenu", kaže Leonid Delicin.

Rudarenje bitcoina

Krajem 2020. godine na Arktiku, u blizini zatvorene tvornice nikla u Noriljsku, počela je s radom kriptofarma. Klima u Noriljsku, gdje se temperatura zimi spušta ispod 40 stupnjeva, izuzetno pogoduje rudarenju, čiji najveći troškovi odlaze na hlađenje i struju. Mjesto je idealno za rudarenje kriptovaluta, hladno je, a osim toga postoji i opskrba električnom energijom, koja nije povezana niti s jednom mrežom u Rusiji.

Projekt je pokrenuo operater industrijskog rudarenja BitCluster, međunarodni infrastrukturni projekt s centralom u Švicarskoj. U ovom trenutku kapacitet kriptofarme iznosi 11,2 megavata, a tijekom 2021. godine očekuje se da će dostići 31 megavat. Spomenuti kapacitet omogućit će da se dnevno dobije šest bitcoina.

Ove kapacitete BitCluster Norda u potpunosti koriste klijenti iz cijelog svijeta, uključujući Švicarsku, Sjedinjene Američke Države i Japan, rekao je za Bloomberg suosnivač BitClustera Vitalij Borščenko.

Izgradnja alternativnih izvora energije

Teritoriji na sjeveru pogodni su i za izgradnju solarnih elektrana. Tako je prošle godine u selu Šugur u Kondinskom rajonu u Hantijsko-Mansijskom autonomnom okrugu pokrenuta solarna elektrana. Manje solarne elektrane na ovom području omogućavaju lokalnu opskrbu energijom najudaljenijih sela u regiji, kojima je teško isporučiti resurse iz velikih elektrana.

Prije nego što će započeti realizacija projekta, obavljena su proučavanja svijetlog razdoblja dana, kretanja i visine izlaska sunca, solarne deklinacije. Izvršeni su složeni inženjerski proračuni i definiran kapacitet baterija, izračunata je količina proizvodnje električne energije za 24 sata, mjesec i godinu dana. Kako bi se dobilo što više sunčeve svjetlosti zimi, paneli su montirani pod optimalnim kutom. Prilikom odabira opreme u obzir su uzimane klimatske specifičnosti lokaliteta.

Planirana proizvodnja električne energije treba dostići 35 tisuća kilovat-sati godišnje, što bi zamijenilo više od dva posto dosadašnje proizvodnje električne energije pomoću dizel-agregata i čime bi se uštedjelo devet tona goriva. Prema investicijskoj dokumentaciji, projekt će postati isplativ za sedam godina.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće