Može li ruska raketa "Kornet" ugroziti velike brodove poput nosača aviona?

Predsjednik organizacije "Amerikanci za sigurnost Izraela" Mark Langfan došao je do zaključka da navođena protutenkovska raketa "Kornet" ruske proizvodnje može predstavljati opasnost po američke nosače aviona. Prema njegovim riječima, ovaj sustav je opasan jer ga je moguće postaviti na platformu manjeg plovila.

Međutim, vojni analitičar američkog internetskog portala The National Interest Charlie Gao je ovu izjavu ocijenio kao vrlo površnu te je pokušao i sam analizirati cjelokupnu situaciju u kojoj bi se hipotetički raketni kompleks "Kornet" i američki nosač aviona našli jedan nasuprot drugog. Stručnjak u prvom dijelu svog teksta konstatira da Mark Langfan analizira situaciju koja bi se dogodila u tzv. "vakuumu", jer bi u eventualnom ratnom sukobu između SAD-a i Irana jedno ovakvo strateško plovilo u prstenovima osiguravalo pregršt razarača i patrolnih brodova. Ova flota za osiguravanje je, između ostalog, namijenjena za borbu s brzim čamcima, na koje je tehnički moguće postaviti lansere s raketama "Kornet". Pored toga, i sam nosač aviona na svojoj palubi nosi značajnu količinu lovaca-bombardera koji se također mogu iskoristiti za precizne napade na točkaste pokretne ciljeve neprijatelja, koji se kreću po površini vode, navodi se u tekstu koji je prenio ruski internetski portal RG.

Ukoliko se, pak, stvori nezamisliva situcija pa se, unatoč svemu, čamac opremljen raketama "Kornet" uspije nekako provući kroz ešaloniranu obrambenu zonu nuklearnog nosača aviona, posada naoružana ovim sustavom će se suočiti s ozbiljnim problemima. "Ukoliko se lansirna jedinica postavi na standardni tronožac, ovaj napad će biti neuspješan. Obično postolje koje se pomoću tripoda oslanja na zemlju namijenjeno je za djelovanje s fiksne površine – zemlje, a ne s platforme koja se ljulja i koja je nestabilna. Ovo bi uvjetovalo nerješive problema za nišandžiju koji upravlja ovim sustavom." Pored toga, nosači avioni su naoružani velikim brojem raketa i artiljerijskih sustava za blisku obranu kao što su rotacijski top Phalanx CIWS ili rakete RIM-116 Rolling Airframe Missile.

Međutim, što bi se dogodilo da raketa ipak pogodi nosač aviona? Stručnjak je siguran da snažna kumlativna bojeva glava koja se nalazi na raketi može bez ikakvih problema probiti oplatu broda. Međutim, kumulativni mlaz koji se stvara prilikom njezine detonacije nije dovoljno fokusiran da nanese veću štetu jednom ovako divovskom plovilu. Američki stručnjak napominje da kumulativni mlaz koji prodire kroz oklopnu ploču može uništiti posadu unutar tenka ili njegove kritično važne lakozapaljive komponente. Međutim, na brodu je sve drugačije ustrojeno. Napad rakete "Kornet" će dovesti do uništenja dijela brodske posade, ali na maloj površini broda. Kumulativni mlaz koji se stvara prilikom eksplozije protutenkovske rakete je vrlo uzak i značajno manji od dimenzija samog projektila. Posade na ovako velikim brodovima strateške namjene su osposobljene da se uhvate u koštac s daleko većim oštećenjima, točnije kraterima na oplati plovila, koje bi napravile protubrodske rakete ili čak torpeda. Na primjer, velika većina protubrodskih raketa posjeduje toliko snažnu bojevu glavu koja je u stanju raznijeti kompletne sekcije teške tisuće tona, od kojih je izgrađen brod, i nanijeti fatalnu štetu. S druge strane, raketa tipa "Kornet" ne može prodrijeti duboko u korpus broda i najviše što može napraviti je ubiti nekoliko članova posade. U cjelini bi brod tom prilikom pretrpio simbolična oštećenja.

U svom tekstu Langfan dodaje da rakete "Kornet" u svom naoružanju posjeduju i verziju naoružanu termobaričnom bojevom glavom. Međutim, ova raketa konkretno ima vrlo malu probojnost. Postoji minimalna vjerojatnost da bi raketa "Kornet", opremljena termobaričnim tipom bojeve glave, probila trup broda. Ipak, određena šteta bi zasigurno bila nanesena.

Dakle, protutenkovska raketa "Kornet", koja bi bila postavljena na brze čamce ili slična sredstva u cilju iznenadnog napada na brodove velikog deplasmana poput nosača aviona, ne bi predstavlja veliku opasnost, zaključuje autor američke stranice The National Interest Charlie Gao.

Što predstavlja raketni sustav "Kornet"?

Prijenosni raketni sustav "Kornet" uglavnom se upotrebljava protiv oklopnih borbenih sredstava, kao i neprijateljskih utvrđenih točaka. Zahvaljujući moćnoj raketi kalibra 152 mm nebrojeno je puta dokazano da se radi o izuzetno opasnom oružju po najsuvremenije osnovne borbene tenkove kakvi se trenutno koriste u svijetu.

Osnovna odlika ovog sustava je navođenje pomoću laserskog snopa. Zahvaljujući ovakvom tipu navođenja rakete, ona poprima karakteristike visokopreciznog oružja. Naime, ova raketa poput snajpera može pogoditi neprijateljski cilj na daljinama i do 5500 metara. Njezino skretanje od putanje na maksimalnom dometu je beznačajno i iznosi svega 0,3 metara.

Raketa 9M133 je dugačka 1200 mm, a maksimalni raspon njezinih krila iznosi 460 mm. Njezina težina iznosi 26 kg, od čega na bojevu glavu otpada 7 kg. Zapakirana je u hermetički zatvoren transportno-lansirni kontejner. Prema tehničkim specifikacijama, raketa 9M133 opremljena tandem-kumulativnom bojevom glavom može probiti oko 1200 mm homogenog oklopa zaštićenog dinamičkom zaštitom. Također, ovaj tip rakete može probiti armirano-betonski zid debljine 3000 mm, što je čini izuzetno upotrebljivom u borbi protiv žive sile neprijatelja koja se nalazi u jakim utvrđenjima.

Ispaljuje se iz prijenosnog lansirnog uređaja 9P163M-1, koji je opremljen tronošcem. Optoelektronički uređaj 1PN-79 "Metis-2" se također nalazi u sklopu ovog uređaja. Sustav opslužuju dva vojnika.