Poljski vojni stručnjak predstavio ambiciozni plan bitke s ruskom Baltičkom flotom

Slobodan Đukić
Po mišljenju poljskog vojnog analitičara Maksymiliana Dure, ovaj plan se zasniva na formiranju snažnih udarnih sastava koji su opremljeni modernim obalnim raketnim protubrodskim kompleksima s raketama dometa 220 km+, značajnog poboljšanja radarsko-opažačkih kapaciteta za detekciju, praćenje i navođenje projektila na cilj, primjenu modernih sustava maskiranja, uključujući i najsuvremenije sustave zapovijedanja i upravljanja prilikom izvođenja kompleksne operacije na više odvojenih pravaca.

Poljski vojni stručnjak Maksymilian Dura je na internetskom portalu Defence24 iznio svoj stav, u kojem je rekao da Poljska u koordinaciji s vojskama drugih pribaltičkih država ima sposobnost uništiti značajan dio borbenih efektiva Baltičke flote i samim je tim dovesti u vrlo teško stanje. Po tvrdnjama ovog vojnog analitičara, zemlje ugrožene od ruske "agresije" (Poljska, Litva, Estonija, Latvija) tom bi prilikom imale male, praktički nikakve gubitke.

Ključnu ulogu u realizaciji ovakvog scenarija bi imali obalni raketni sustavi koji se nalaze na granicama NATO saveza. "Raketni sustavi klase zemlja-more 'Bastion' i 'Bal', koji su razmješteni na teritoriju Kalinjingradske oblasti, promijenili su operativnu situaciju kada su u pitanju pomorski borbeni efektivi NATO-a. Istovremeno, obalni raketni sustavi istog tipa također su izmijenili operativnu situaciju u korist jedinica Baltičke flote, koja se nalazi u sastavu RM Ruske Federacije", rekao je poljski analitičar.

Neophodno je istaknuti da ovaj plan predstavlja perspektivni projekt. Naime, estonska vojska ne raspolaže adekvatnim obalnim raketnim kompleksima koji bi se mogli suprotstaviti brodovima Baltičke flote. Kako je nedavno prenio američki internetski portal Defences News, estonska vlada je za narednu godinu usvojila obrambeni budžet u iznosu od 645 milijuna američkih dolara. U njega je uključen i projekt opremanja obalnih raketnih jedinica novim protubrodskim raketnim sustavima koji moraju biti operativni najkasnije do 2026. godine. Prema riječima poljskog stručnjaka, Ministarsto obrane Estonije je osiguralo novčana sredstva za formiranje jedne raketne baterije. U ovom trenutku Ministarstvo obrane Estonije analizira sve ponude koji se tiču nabave ovih sustava, pri čemu se trudi pronaći najpovoljnije i napouzdanije rješenje.

Što se tiče poljskih oružanih snaga, tu je stvar nešto drugačija. Ova država posjeduje adekvatne protubrodske raketne sustave. Ukupno su formirana dva raketna diviziona koja se na borbenom dežurstvu nalaze na području Siemirowica, naseljenog mjesta u neposrednoj blizini grada Gdanjska. Ova dva diviziona imaju oko 50 norveških protubrodskih raketa Naval Strike Missile, koji su nabavljeni od njihove Kraljevske RM još 2007. godine. Radi se o podzvučnoj raketi. Njezin maksimalni efektivni domet je 180 km. Sposobna je nositi bojevu glavu težine 120 kg. Prema različitim procjenama, ova raketa za nekih 7,5 minuta može doletjeti do vojne baze Baltičke flote, raspoređene u gradu Baltijsku.

Poljski stručnjak je uvjeren da bi pravilnom taktičkom upotrebom obalnih raketnih sustava ugrozili ruske brodove koji se nalaze u lukama (i to ne samo u Baltijsku), presjekavši im linije za opskrbu. Ovo bi dovelo do novog vala napada pomoću protubrodskih raketa koje bi sustavno uništile "načete" brodove Baltičke flote.

Poljski stručnjak je tom prilikom rekao da bi likvidacija operativno-strateškog sastava ruske mornarice kao što je Baltička flota morala zadovoljiti stroge preduvjete. Efektivni domet upotrebljenih raketa bi morao biti veći od 220 km, u Estoniji bi morala biti okupljena moćna grupacija sastavljena od velikog broja lansera s protubrodskim raketama, morali bi biti poboljšani radarsko-opažački sustavi za detekciju, praćenje i "zahvat" neprijateljskih brodova, unaprijeđen sustav za maskiranje vatrenih položaja s raketnim lanserima, kao i sposobnost istovremenog masivnog artiljerijsko-raketnog udara po vojnim objektima ruske vojske u Kalinjingradskoj oblasti.

Da bi se na tlu Estonije izgradila moćna grupacija sastavljena od obalnih raketnih sustava, potrebno je barem desetljeće, ako ne i više. Na ovaj način se čitav ovaj plan pomiče u kasne tridesete godine (2030.+) ovog stoljeća. U ovom trenutku se pokušava kompletirati jedna baterija ovih sustava, koja bi, po najboljim procjenama, tek 2026. godine mogla postati operativna. A sastav ranga raketne baterije je previše slab da bi se ozbiljno ugrozila Baltička flota (čitaj, u uzvratnom udaru bi ova baterija u 99% slučajeva bila uništena).

Ozbiljan problem za obalne protubrodske sustave koji se nalaze u naoružanju poljske vojske mogu biti domaći radari oznake TRS-15C, čiji efektivni domet u otkrivanju površinskih ciljeva na vodi ne prelazi 50 km. Norveške protubrodske rakete Naval Strike Missile su na jednom poligonu u SAD-u (savezna država Kalifornija) u koordinaciji s poljskim radarima izvele bojevo gađanje na mete koje su udaljene 150 km, tako da je procjena da bi kombinacijom poljskog radara i norveške rakete njihova zona udara bila znatno veća od radijusa od 50 km.

Ipak, poljski stručnjak smatra da se ratni brodovi Baltičke flote neće moći gađati na daljinama preko 50 km. On predlaže da se ova "barijera" savlada pomoću drugih izvora obavještavanja i navođenja, kao što su to, na primjer, izviđačke bespilotne letjelice. Ove letjelice je neophodno upotrijebiti na ultramalim visinama (praktički neposredno iznad morske površine) da bi se izbjeglo otkrivanje od strane ruskih radara.

Treba napomenuti da će ruska vojska daleko prije pune operativnosti prve estonske obalne raketne baterije u Kalinjingradskoj oblasti instalirati moćnu zahorizontalnu radarsku stanicu ranog obavještavanja i javljanja "Kontejner", koja je, između ostalog, specijalizirana za otkrivanje niskoletećih ciljeva male refleksne površine koji se nalaze na ogromnim udaljenostima.

Ovaj radar ima ogroman potencijal kada je u pitanju detekcija neprijateljskog napada praktički u njegovom začetku. "Kontejener" u svojim specifičnim režimima rada koristi zemljinu ionosferu za refleksiju elekromagnetnih valova. Na ovaj način se može otkriti uzlijetanje lovaca ili pak lansiranje krstareće ili hiperzvučne rakete na daljinama i do tri tisuće kilometara. Njegove karakteristike postaju još opasnije ako se zna da ovaj radar istovremeno može pratiti nekoliko tisuća ciljeva, s izuzetno visokom preciznošću kada su u pitanju njihove točne koordinate.

Izloženi plan poljskog stručnjaka je zaista ambiciozan. Ukratko, obalne protubrodske baterije estonske vojske bi imale zadatak blokirati eventualna pojačanja Baltičkoj floti koja bi pristizala preko Finskog zaljeva. Istovremeno bi raketne baterije poljske vojske stavile na nišan širi akvatorij koji se prostire oko vojne baze u Baltijsku. "Raketnom izolacijom" ove baze stvorili bi se uvjeti da koncentracije poljske artiljerije izvrše masovno granatiranje same baze i nanesu fatalnu štetu "sabijenim" brodovima, kao i živoj sili koja bi se zatekla na njezinom prostoru.

Prilikom izrade ove analize autor teksta uopće nije uzeo u obzir "kontraargumente" koje ima druga strana. Na primjer, jedinice ruske vojske posjeduju vjerojatno najbolju protubrodsku raketu na svijetu. Radi se o supersoničnom projektilu "Oniks"¹ efektivnog dometa 600 km. Pored ove rakete, ruske obalne baterije imaju i podzvučne projektile H-35U² dometa 260 km. Ovi sustavi koji su, pored Kalinjingradske oblasti, prisutni i u zoni oko Sankt-Peterburga, mogu vrlo lako neutralizirati efektive koji bi pokušali blokirati manevar Baltičke flote.

Štoviše, u Kalinjingradskog oblasti se nalaze i operativno-taktički raketni sustavi klase zemlja-zemlja "Iskander-M", čiji bi udari (kvazibalističke rakete³ s konvencionalnim, ali i nuklearnim bojevim glavama) napravili divovske kratere na mjestima gdje se nalaze poljske pomorske vojne baze u gradovima Gdynia i Świnoujście. Ukratko, svaki pokušaj nanošenja štete ruskoj mornarici imat će potpuno suprotan učinak - gubitak značajnog do totalnog broja poljskih ratnih brodova, kao i devastirajuće razaranje priobalnih komunikacija.

Ovakav razvoj događaja koji podrazumijeva rusku odmazdu nije spomenut u scenariju poljskog "stručnjaka", koji je objavljen na internetskom portalu Defence24. Umjesto racionalnog promišljanja, koje u svojoj analizi uzima u obzir i vrijeme koje će uslijediti nakon prve ispaljene rakete koja bi krenula ka ruskim bazama, autor se zanosi pričama o mogućoj invaziji ruske vojske u cilju okupacije pribaltičkih republika. Tom prilikom se stalno spominju "ruski diverzanti", koji su opsesivna tema pribaltičkih i poljskih propagadnih medija.

——————————————————————————————————————————

¹ Raketa je teška 3000 kilograma i dugačka osam metara. Kalibar bojeve glave je 670 mm.Pogoni je tzv. "Ramjet" motor koji je težak 200 kilograma. S njim raketa može doseći brzinu od oko 3000 km/sat. Eksportna varijanta rakete koja nosi oznaku "Jahont" može pogoditi cilj na 300k m, dok verzija rakete koja je isključivo namijenjena za potrebe ruske vojske i nosi oznaku "Oniks" ima domet do 600 km. U prvom dijelu putanje raketa se navodi inercijalno s radarskim visinomjerom, dok u završnici putanje ovisno veličini cilja zapovjedništvo nad raketom preuzima monoimpulsna radarska glava za samonavođenje koja može zahvatiti cilj na daljini od 75 km. Naoružana je probojno-rušećom bojevom glavom.

² Kompleks može koristiti dva tipa raketa. H-35 (dometa 120-200 km) i H-35U (dometa 260 km). Obje rakete imaju dozvučnu krstareću brzinu leta. Sposobne su uništiti plovila deplasmana i do 5000 tona. Navode se pomoću aktivne glave za samonavođenje (sustav ispali i zaboravi). Postoji i eksportna verzija ovog kompleksa opremljena raketama H-35UE.

³ Kvazibalistička raketa 9M723 se odlikuje izuzetno velikom brzinom leta i promjenljivom putanjom, tako da predstavlja veoma zahtjevan cilj kojeg je vrlo teško, praktički nemoguće oboriti s poznatim sustavima PRO. Raketa je sposobna pri brzinama koje premašuju 7500 km/h manevrirati po visini i pravcu (trpi opterećenje i do 30 G), pri čemu može doseći visinu i do 100 km. Njezin maksimalni domet doseže cijelih 500 km, dok je na tim daljinama njezino maksimalno odstupanje od cilja svega 5-7 metara (satelitsko navođenje).

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće