VIDEO: Pogledajte kako se zastrašujući ekranoplan-raketonosac "brčka" u vodi

Za vrijeme Hladnog rata zapovjedništvo Oružanih snaga SSSR-a aktivno je tražilo način da se suprostavi američkoj floti nosača aviona, koja je sve više ostvarivala prevlast nad svjetskim morima i oceanima. Jedno od tih rješenja se ogledalo u razvoju i konstrukciji tzv. udarnih ekranoplana-raketonosaca "Lunj", koji su predstavljali svojevrstan hibrid broda i aviona. Zahvaljujući svojoj revolucionarnoj koncepciji i tehničko-taktičkim karakteristikama, Amerikanci su ovo borbeno sredstvo prozvali "Kaspijskim čudovištem". Sa svojim dimenzijama koje su iznosile 75 metara po dužini i 20 metara po visini, ekranoplan "Lunj" je mogao na površini vode razviti brzinu od čak 500 km/h. Njegov prvi prototip je svjetlo dana ugledao 16. srpnja 1986. godine.

Ova letjelica je svoj prvi let ostvarila prije 35 godina. Nju je proizveo zrakoplovni konstruktorski biro KB Rostislava Aleksejeva. Dimenzije ovog ekranoplana su zaista impresivne. Tijekom njegovog testiranja, za "Lunj" se naročito zainteresirala američka obavještajna služba. Za tu svrhu su angažirani svi raspoloživi izviđački sateliti, a zagonetni objekt je dobio i svoje ime "Kaspijsko čudovište". Pet godina od svog prvog leta, divovski ekranoplan-raketonosac "Lunj" je prebačen u operativne jedinice radi početka faze probno-bojeve eksploatacije, uoči uvođenja u naoružanje.

Glavna taktička prednost u eksploataciji ovakve koncepcije ogledala se u tome, što se "Lunj" mogao neprimjetno prikrasti neprijateljskim brodovima. Nizak profil leta, praktički lebdenje iznad vode, osiguravalo je ekranoplanu da u velikoj mjeri ostane "ispod radara" i da se zahvaljujući svojoj brzini maksimalno približi neprijateljskom objektu ili grupi neprijateljskih objekata. S dopunskim rezervoarima s gorivom "Kaspijsko čudovište" je moglo "prelebdjeti" gotovo 4 tisuće kilometara. Na njega nisu utjecali složeni meteorološki uvjeti. On se mogao upotrebljavati u uvjetima pomorske bure i visokih valova. U naletu je mogao lansirati šest supersoničnih protubrodskih raketa "Moskit", niskog profila leta i opremljenih probojno-rušećim bojevim glavama težine 300 kg, sposobnih uništiti velike plovne objekte kao što su nosači aviona.

Nažalost, projekt "Lunj" nije zaživio. Nadolazeći kolaps SSSR-a je i ovaj projekt, bar za sada, odnio u povijest. Trenutno su ruski znanstvenici dali prednost razvoju supersoničnih raketa velikog dometa zrak-more, kopno-more. Očekuje se i skoro usvajanje hiperzvučne rakete "Cirkon", tako da su šanse za reaktiviranje ovog projekta dosta male.

"Nevjerojatni razmjeri i letno-tehničke karakteristike ove letjelice stvorili su legendu koja svjedoči o njegovoj suvremenosti. 'Lunj' će svakako postati središnja figura budućeg vojnog parka 'Patriot', koji će masovno posjećivati građani cijele Rusije, učenici sa svojim profesorima, organizacija 'JunArmii' i brojni pokreti i udruge mladih", ističe gradonačelnik Derbenta Hizri Abakarov.