U Rusiji prikazali prototip cikloleta za potrebe zračnog desanta

Ova znanstvena institucija je na Međunarodnom vojno-tehničkom forumu "Armija-20202 predstavila letni demonstrator prvog cikloleta koji je konstruiran u Ruskoj Federaciji, na temelju kojeg se do 2024. godine očekuje razvoj leteće putničke letjelice za potrebe Ministarstva obrane Rusije.

Kako je za internetski portal TASS rekao rukovoditelj projekta razvoja ciklometra Grigorij Makejič, bespilotna letjelica mase 60 kg već je realizirala kompleks letnih testiranja. "Osnovni zadatak do kraja godine je unapređenje sustava automatskog upravljanja. Mi planiramo u ovu bespilotnu letjelicu integrirati hibridni motor koji će letjelici osigurati autonomiju leta od 60 minuta", rekao je ruski stručnjak. U veljači 2021. godine su planirana testiranja bespilotne letjelice u kojoj je ciklolet dužan demonstrirati sve prednosti i proklamirane karakteristike. "Poslije ovih testova mi ćemo prijeći na konstrukciju gabaritnije letjelice koja će imati sposobnost transporta do šest ljudi. Do kraja ove godine mi smo u obvezi u aerodinamičkom tunelu testirati još jedan kompletiran motor koji je integriran na većoj letjelici. U 2024. godini smo u obvezi napraviti putnički ciklolet", rekao je predstavnik informativne službe ove kompanije.

Kako je precizirao Makejič, za ovaj projekt je već zainteresirana ruska vojska. Konkretno, Ministarstvo obrane želi da se na bazi ove letjelice napravi kopnena i pomorska varijanta koja će biti namijenjena izvođenju desantnih operacija.

Prednosti cikličnog pogona

Prije svega, Fond perspektivnih istraživanja FPI je dobio zadatak izraditi optimalno rješenje za realizaciju projekta letećeg automobila. U tom su trenutku znanstvenici instituta toplinske fizike sibirskog odjeljenja Ruske akademije znanosti i inženjeri kompanije Avaks Geoservis predložili rješenje koje se bazira na tehnologiji cikloleta.

"Kada se govori o cikloletu, moramo navesti nekoliko prednosti kada je u pitanju ova letjelica. Konkretno, radi se o letjelici koja je daleko kompaktnija i proizvodi manju buku u odnosu na helikopter ili kvadkopter. Također, upotreba cikličnog pogona dovodi do promjene vektora potiska zahvaljujući čemu zračni aparat ima bolje manevarske sposobnosti", ističe Makejič. Prema riječima predstavnika Fonda perspektivnih istraživanja FPI, zračna letjelica na bazi cikloleta planira se za izradu aparata koji će se upotrebljavati u urbanim zonama i po nepristupačnom brdsko-planinskom terenu. Ona je u stanju savladavati zahtjevne prepreke, kao i pristajati na vertikalne površine, a također će moći izvršiti kompletno slijetanje na površine s nagibom (što nije u stanju izvesti nijedna bespilotna letjelica, uključujući i kvadkopter). Letjelica će pored ovoga imati visoke manevarske sposobnosti. Periferna zaštita motora će omogućiti da se izbjegne destrukcija pogona pri eventualnom sudaru s preprekama na putu.

Konstrukcija bespilotne letjelice težine 60 kg će omogućiti vješanje 10-20 kg korisnog tereta. "Shodno tome će letjelice koje će biti dizajnirane u obiku cikloleta moći svoje zadatke realizirati u sklopu ruskog Ministarstva obrane, točnije izvršavati bombarderske misije. Na bespilotnu letjelicu je moguće integrirati mitraljez, kao i neupravljive bombe. Također, aparat može izvršavati misije izviđanja zahvaljujući vrlo niskoj buci koju emitiraju njegovi motori", napominje ruski stručnjak.