Autonomni robotizirani podvodni aparat "Vitjaz-D"
Vitalij Anjkov/SputnikPočetkom svibnja ove godine robotizirani podvodni aparat ruske proizvodnje se po prvi put spustio na najdublju točku koja se nalazi u Marijanskoj brazdi, Tihi ocean. Ovaj podvodni besposadni aparat nosi oznaku "Vitjaz-D".
"Ruski robot se spustio do dubine od 10 028 metara. Treba reći da je već nekoliko država uspjelo svoje podvodne istraživačke aparate spustiti na dno Marijanske brazde (prije svega SAD i Japan), međutim nijedna od tih stanica nije imala upravljačku funkciju s umjetnom inteligencijom i nije u potpunosti bila autonomni robotizirani aparat, kao što je to slučaj s ruskom tehnikom", rekao je za internetski portal Russia Beyond profesor Akademije vojnih znanosti Vadim Kozjulin.
Prema riječima ruskog akademika, svaki metar dubine koje su osvajali prethodni podvodni aparati kontrolirani su od strane sličnih tehničkih sustava (dakle, sve se odvijalo na manje-više predvidiv način), dok je u slučaju s ruskim robotiziranim sustavom sve bilo obavijeno velikim brojem nepoznanica, baš kao tijekom prvog leta čovjeka u svemir.
Potpredsjednik vlade Ruske Federacije i doktor tehničkih znanosti Jurij Borisov dao je povodom ovog događaja izjavu u kojoj je naglasio da se radi o visokom postignuću ruske vojne industrije i znanosti, posebno pohvalivši novu generaciju znanstveno-konstruktorske elite koja realizira ovako uspješne projekte.
Kako je naveo ruski stručnjak, podvodni robotizirani kompleks "Vitjaz-D" je namijenjen za istraživanje morskog dna u cilju pronalaska nalazišta nafte i plina. On će biti od velike pomoći kako domaćim, tako i stranim energetskim kompanijama.
Prema njegovim riječima, razvojni inženjeri će pravovremeno obavijestiti zainteresiranu javnost o komercijalnoj verziji robotiziranog aparata. To će se dogoditi do kraja ove godine.
Ruski inženjeri su po prvi put u svijetu konstruirali potražno-spasilački dron s umjetnom inteligencijom, koji je u stanju samostalno pronalaziti utopljenike nakon velikih brodoloma. Projekt nosi naziv "Aurora" i već se aktivno koristi u jedinicama iz sastava Ministarstva za izvanredne situacije koje su raspoređene na Bijelom moru (Arktički ocean).
Kako su rekli razvojni inženjeri kompanije "RADAR MMS", njihov dron ima zadatak pronaći utopljenike na otvorenom moru. On to radi pomoću implementiranog upravljačkog modula koji se sastoji od umjetne inteligencije koju čine specijalne neuronske veze, u koje su učitani podaci koji omogućavaju jasno prepoznavanje ljudi u složenim meteorološkim uvjetima.
Prema riječima kandidata za doktora tehničkih znanosti i direktora znanstveno-istaživačke sekcije kompanije "RADAR MMS" Ivana Anceva, kada "Aurora" utvrdi razliku između čovjeka i dijelova brodske olupine koji u takvim uvjetima obično plutaju na sve strane, ona ga fiksira i odmah kreće ka njemu. To je ustvari robotizirani spasilački čamac na napuhavanje, koji omogućava utopljeniku da sačeka dolazak spasilačke grupe. Na spasilačkom čamcu se nalazi senzor koji emitira SOS signal u radijusu od nekoliko desetaka kilometara oko mjesta nesreće. Također, on istovremeno emitira i precizne koordinate gdje se točno nalazi.
Ovi robotizirani čamci se mogu naći na različitim platformama kao što su naftne bušotine koje se obično nalaze na otvorenim morima, prekooceanski brodovi, bespilotne letjelice. Jedan od važnih elemenata sustava koji je također razvila kompanija "RADAR MMS" je bespilotna letjelica u obliku helikoptera, koja vrlo učinkovito može pretražiti vodenu površinu gdje se dogodila havarija i brzo priteći u pomoć. Ona sve ove zadatke može uspješno rješavati zahvaljujući radarskoj opremi koja i u najsloženijim meteorološkim uvjetima (gusta magla praćena intenzivnim padalinama) može detektirati utopljenike.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
