Kako funkcionira ruska svemirska obavještajna služba?

Sergej Kazak/TASS
Ovi sustavi imaju zadatak nadgledati terorističke pokrete diljem svjetskih žarišta, hakirati šifriranu komunikaciju i prepoznavati hipersonične letjelice.

Rusija je 2020. počela s opsežnom modernizacijom oružja i nabavom najnovijih vojnih tehnologija. Ruska će vojska najmodernija sredstva dobiti do 2027., a ona će obuhvatiti sve tipove ljudskih snaga i tehnoloških sfera vojske, uključujući svemirski nadzor.

Veliki brat gleda

Jedan od glavnih ciljeva orbitalnog nadzora je presretanje telekomunikacija, internetskog prometa i prenošenje informacija o neprijateljskim kretanjima u stvarnom vremenu.

"Deseci svemirskih vojnih objekata - da i ne spominjemo komercijalne i znanstvene satelite - kontinuirano se uvode još od sovjetskih vremena", kaže urednik časopisa "Arsenal Otečestva" Viktor Murahovski. "Oni uključuju 'Glonass', 'Parus', 'Strelu', 'Molniju' i druge. Svaki od tih sustava ima vlastiti skup zadataka, u rasponu od GPS navigacije do videonadzora i identifikacije letjelica i drugih mobilnih ciljeva."

Prema Murahovskom, nedavni nadzor nad borbama u Siriji sjajan je primjer korisnosti sustava: ruske sonde su presrele šifriranu komunikaciju i informacije prenijele u stožer na daljnje dešifriranje.

Zahvaljujući ovim mogućnostima, Rusija je znala točan položaj neprijatelja, vrstu opreme koja se nalazi na obodu njihove baze te je mogla prisluškivati detaljne operativne planove.

"Treba naglasiti da je sjedište primalo sve vrste komunikacija i internetskog prometa koji se odvijao u regiji u vrijeme neprijateljskih aktivnosti. Jednostavno rečeno, centar prima tonu informacija koje stručnjaci potom razvrstavaju u vitalne i nevažne", dodao je stručnjak.

U vrijeme mira sustavi se koriste za geološki nadzor, procjenu područja i opsega prirodnih katastrofa, kao i za nadzor zračnog prostora i provedbu različitih međunarodnih ugovora o korištenju reguliranog naoružanja od strane međunarodnih aktera.

"Na primjer, satelit 'Persona' može prenijeti 23 gigabajta podataka u sekundi nakon što pokrije 1300 četvornih kilometara. Sam prijenos podataka odvija se preko šifrirane veze velike brzine", kaže Murahovski.

Prva serija unaprijeđenih vojnih satelita bit će poslana u orbitu 2022. "Ovo je modernizacija postojećih mogućnosti. Aerosvemirske snage će iz službe povući postojeće uređaje iz sovjetskog doba i zamijeniti ih uređajima klase 'Tundra'. U orbiti će do kraja 2022. biti devet takvih satelita."

Novi sateliti su već sposobni precizno odrediti i prenijeti podatke o hipersoničnim letjelicama, što uključuje brzine do 10 800 kilometara na sat.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće