Rusija gradi operativno-stratešku pomorsku grupu na južnim granicama (ANALIZA)

Crnomorska flota (ČF) se nalazi u etapi aktivnog opremanja i daljnjeg razvoja. Ovo je za ruske medije izjavio zapovjednik ruske ratne mornarice admiral Nikolaj Jevmenov, dok je pozdravljao mornare (pripadnike Crnomorske flote) i veterane na godišnjici formiranja ovog operativno-strateškog sastava VMF-a. U bliskom će vremenskom razdoblju u sastav Crnomorske flote ući novi patrolni brodovi, mali raketni brodovi i raketne korvete. Dio ovih plovila će u svom naoružanju imati i krstareće rakete "Kalibr". Prethodnih godina Crnomorska flota je osjetno ojačana uvođenjem napadnih dizel-električnih podmornica klase 636.6, prenosi medijska kuća RT.

Prema riječima zapovjednika VMF-a admirala Nikolaja Jevemenova, glavni zadatak u modernizaciji Crnomorske flote je stvaranje uvjeta za presjecanje svakog oblika agresije koja s vodenog prostranstva može ugroziti južne granice Ruske Federacije.

"Proces ojačavanja Crnomorske flote novim brodovima i sustavima naoružanja odvijat će se u dinamici koja omogućava sigurno očuvanje ruskih granica na južnom strateškom pravcu", rekao je glavni zapovjednik ruske ratne mornarice.

U bliskom vremenskom razdoblju Crnomorska flote će biti popunjena sa šest patrolnih brodova klase 22160, serijom malih raketnih brodova (MRK) klase 22800 "Karakurt" i s tri nove raketne korvete koje su sposobne realizirati svoje zadatake i u daljoj zoni (mora i oceani). Svakako da je najvažniji zadatak daljnji razvoj segmenata obalne infrastukture, kapaciteta za remont, ali i za izgradnju plovila. Crnomorska flota će biti izbalansiran operativno-strateški sastav koji će u skladu s brojem vojnika i časnika, kao i plovila, moći samostalno rješavati sve postavljene zadatke.

Prema informacijama Ministarstva obrane Rusije, za realizaciju svojih zadataka Crnomorska flota koristi podmornice, površinske brodove za efikasno djelovanje u zonama bližim kopnu, ali i na otvorenom moru, udarnu avijaciju koja se može upotrijebiti protiv neprijateljskih aviona, ali i površinskih brodova i podmornica, i raketnu komponentu a dalekometnim supersoničnim projektilima klase "zemlja-more" koji se nalaze u naoružanju obalnih raketnih sustava.

Vježbe ruskih raketnih sustava "Bal" i "Bastion"

Screenshot/TV Zvijezda

Eksplozivan razvoj Crnomorske flote

Informativni portal RIA Novosti je na temelju izvora iz zapovjedništva Crnomorske flote doznao da će u ovoj godini ovaj operativno-strateški sastav ruske mornarice dobiti 16 novih ratnih i pomoćnih površinskih brodova. Konkretno, do kraja 2020. godine Crnomorska flota će biti jača za još jedan patrolni brod klase 22160 "Pavel Deržavin". Nedavno su u sastav Crnomorske flote ušli brodovi iste klase "Vasilij Bikov" i "Dmitrij Rogačov".

Patrolni brodovi klase 22160 su proizvod AO "Severnoe PKB" iz Sankt-Peterburga. Njegova glavna odlika je modularni tip brodske konstrukcije, koja omogućava izmjenu osnovnog naoružanja u ovisnosti o operativnom zadatku. Na primjer, ukoliko ovaj brod ima zadatak izvesti dalekometne raketne udare, na njih je moguće smjestiti kontejnere s krstarećim raketama "Kalibr".

Patrolni brod klase 22160 Dmitrij Rogačov

Ministarstvo obrane Rusije

Na bazičnoj varijanti patrolnog broda klase 22160 nalazi se artiljerijsko brodsko oruđe AK-176MA-01, laki prijenosni raketni PZO sustavi "Igla", daljinski navođeni bacači granata DP-65 i teški mitraljezi kalibra 12,7 mm "Kord". Zbog modularnosti same konstrukcije on može na svojoj palubi nositi helikopter mase 12 tona (Ka-27, Ka-29, Ka-52K) ili 2-4 bespilotne letjelice.

Brod je dugačak 94 metara, a širok 17 metara. Gaz mu je 3,7 metara. Korpus broda je zaštićen oklopom koji je otporan na streljačko oružje. Ukupan deplasman broda je oko 1500 tona. Patrolni brod ove klase pokreću dva 4-taktna turbokompresorska dizelska motora pojedinačne snage 6000 konjskih snaga (ukupno 12 000 KS) + četiri električna agregata koji za gorivo koriste dizel, ukupne snage 300 kilovata. Tu se nalazi i pomoćni motor u slučaju totalne havarije ili kvara glavnog pogonskog bloka, snage 100 kilovata. Ovi motori osiguravaju brodu maksimalnu brzinu plovidbe do 27 čvorova. Kapacitet rezervoara s gorivom mu omogućava da prijeđe razdaljinu od 6000 nautičkih milja pri ekonomičnoj brzini kretanja koja iznosi 16 čvorova. Brod na otvorenom moru može boraviti do 60 dana. Na njemu se nalazi 80 članove posade (20 ljudi + 80 članova dopunskog osoblja).

U razgovori s novinarima koji je održan u travnju prošle godine zapovjednik patrolnog broda "Vasilij Bikov" – kapetan 3. ranga Igor Dubovik - pohvalno je govorio o svom plovilu, posebno kada je rijel o njegovoj plovidbenosti, automatizaciji procesa upravljanja i zapovijedanja, kao i visokom stupnju komfora za posadu koja opslužuje brod.

Patrolni brod "Vasilij Bykov" predstavlja prvo izgrađeno plovilo klase 22160. Njegova osnovna prednost u odnosu na operativne brodove slične klase je daleko suvremenija elektronska komponenta koja je integrirana na plovilo, autonomija plovidbe, visok stupanj komfora za posadu, efektivni domet plovljenja. Posada je smještena u dvokrevetnim i četverokrevetnim kabinama za boravak. U svakoj od njih postoje kupaonica, radni prostor i prostor za odmor, napominje kapetan Dubovik.

U ovom trenutku ruski vojno-brodograđevinski kompleks za potrebe Crnomorske flote gradi još tri broda iste klase "Sergej Kotov", "Viktor Velikij" i "Nikolaj Sipjagin". Svi ovi brodovi će ući u sastav 184. brigade za osiguravanje područja koje pokriva Crnomorska flota s glavnim punktom baziranja u Novorosijsku.

Prema riječima ruskog vojnog stručnjaka, ozbiljno pojačanje prilikom obnove površinskog plovidbenog parka Crnomorske flote predstavljaju i novi ratni brodovi (kategorija malih raketnih brodova, op. prev.) klase 22800 "Karakurt". U ovom trenutku se za potrebe Crnomorske flote gradi čak šest malih raketnih brodova ove klase: "Kozeljsk", "Ohotsk", "Vihr", "Ciklon", "Askoljd" i "Amur".

Mali raketni brod klase 22800 "Karakurt"

Ministarstvo obrane Rusije

Zahvaljujući raketnom kompleksu "Kalibr" ovi su brodovi u stanju pogoditi ključne zemaljske ciljeve neprijatelja na velikim udaljenostima, kao i njegove površinske ratne brodove. U perspektivi se raketni arsenal na ovim brodovima može proširiti i dodavanjem hiperzvučne rakete "Cirkon", koja se zahvaljujući svojim brzinskim karakteristikama ne može oboriti operativnim kapacitetima PRO.

Prema informacijama proizvođača (brodograđevinska kompanija CMKB "Almaz" (g. Sankt-Peterburg), ukupan deplasman malih raketnih brodova klase "Karakurt" će biti u rasponu 860-900 tona. Njegova dužina će iznositi 67 metara, a širina 11 metara. Maksimalna brzina će dostizati 30-35 čvorova (55,5—64,8 km/h), autonomnost na moru će biti 15 dana, daljina plovljenja 2500-2800 nautičkih milja (4023—4506 km). Posadu će činiti 39 pomorskih časnika i mornara.

Pored krstarećih raketa "Kalibr", mali raketni brodovi klase 22800 "Karakurt" će imati brodski univerzalni artiljerijski sustav K-175MS i PZO raketni kompleks kratkog dometa, ali zato impresivne vatrene moći "Pancir-M" (brodska varijanta). Razvijen u tulskom KBP koji se nalazi u sastavu korporacije Rosteh, pomorski kompleks "Pancir-M" zajedno sa svojim prethodnicima "Kaštan" i "Kaštan-M" predstavlja jedinstveno oružje takvog tipa, koje u svojoj oklopnoj kapsuli objedinjuje topovsko i raketno naoružanje, a također ima i integriranu elektrooptičku i radarsku stanicu s faznom rešetkom (FAR).Njegova osnovna namjena je pouzdana zaštita brodova od napada iz zraka, uključujući tu i protubrodske rakete koje imaju nisku putanju leta.

Brodska varijanta "Pancira-M" pomoću svojih raketa može oboriti zračne ciljeve na daljinama i do 20 km, dok je vertikalni domet uvećan na čitavih 15 km. Kompleks je opremljen s ukupno 8 ovih raketa, dok se u rezervnim borbenim spremnicima nalaze još 32 rakete.

Pancir-ME

Legion Media

Ukratko: Kompleks po prijemu informacije, tj. otkrivanju opasnog cilja provodi njegovo praćenje i u pogodnom trenutku djeluje po njemu raketama. Najčešće tom prilikom ispaljuje 2 rakete koje po tehničkoj specifikaciji proizvođača jamče uništenje bilo kojeg cilja, u gotovo 100% odnosu. Ukoliko se slučajno dogodi da rakete promaše svoj cilj, ili kojim slučajem on preživi njihov pogodak, na scenu stupaju 6-cijevni rotacijski topovi AO-18KD u kal. 30 mm koji zahvaljujući ogromnoj gustoći paljbe koju proizvode (10 000+ granata u minuti) znaju naprosto "samljeti" leteći objekt u zraku. Efektivni domet ovih topova je 4000 m po daljini i 3000 metara po visini, a njihov borbeni komplet se sastoji iz 1000 granata.

U prethodnoj godini kardinalno se obnovila i podvodna komponenta Crnomorske flote. Ukupno je isporučeno šest dizel-električnih podmornica klase 636.3 "Varšavjanka", koje također u svom naoružanju imaju dalekometne krstareće rakete "Kalibr". Ove podmornice se nalaze u sastavu 4. samostalne brigade napadnih podmornica, koja je stacionirana u Novorosijskoj vojno-pomorskoj bazi.

Napadne podmornice klase "Varšavjanka" su dugačke 74 metra. Njihov deplasman dostiže 3000 tona. Maksimalna dubina zaranjanja je 300+ metara. Pod vodom dostiže brzinu i do 18 čvorova (33,3 km/h). Posada se sastoji od 52 mornara. Njezina ključna prednost je sposobnost nečujnog kretanja pri brzini 2-3 čvora (3,7—5,7 km/h), kada ju je vrlo teško detektirati.

Podmornice ove klase su izvele nekoliko uspješnih bojevih lansiranja krstareće rakete "Kalibr", koje su uništile infrastrukturne objekte koje su koristili teroristi u Siriji. U prosincu 2015. godine raketni udar po terorističkim snagama je izvela "Varšavjanka" koja nosi ime "Rostov na Donu". U 2017. godini iste udare su izvele i tri podmornice iste klase "Krasnodar", "Kolpino" i "Velikij Novgorod".

YouTube

Kako je za ruski medij RT rekao autor časopisa "Arsenal Otečestva" Dmitrij Drozdenko, Crnomorska flota može realizirati širok spektar zadataka kada je u pitanju efikasna zaštita južnih granica Ruske Federacije.

"Prvorazredni zadatak Crnomorske flote je obrana južne Rusije, presjecanje svakog oblika provokacija i neprijateljaskih akcija od strane inozemnih ratnih brodova. Pored toga, u njezin opseg aktivnosti spada i osiguravanje naših snaga u Siriji, ostvarivanje pune operativno-strateške kontrole na našem lijevom krilu, koje uključuje i zonu Sredozemnog mora. Sudeći po razdraženoj reakciji zapovjedništva SAD-a na aktivnost ruskih brodova i podmornica, Crnomorska flota prilično uspješno ispunjava sve postavljene zadatke", ističe Drozdenko.

Izgrađen "čvrst temelj" za dugoročni razvoj

Prema nepodijeljenom mišljenju vojnih stručnjaka, ključni događaj u daljnjem razvoju Crnomorske flote se dogodio u ožujku 2014. godine, kada je poluotok Krim vraćen u granice Rusije. Jednostavno, Sevastopoljski zaljev je najbolja pozicija za baziranje i grupiranje krupnih borbenih efektiva Crnomorske flote u akvatoriju Crnog mora i Sredozemlja.

"Crnomorska flota je konačno dobila čvrst temelj za daljnji razvoj i unapređenje svojih borbenih sposobnosti. U ovom trenutku Rusija ima kontrolu nad kompletnim Crnim morem, što osigurava nesmetano izvođenje pomorskih operacija u bazenu Sredozemnog mora", naglašava Drozdenko.

Slično misli i vojni stručnjak Jurij Knutov. On je u razgovoru s novinarima medijske kuće RT izjavio da je Rusija uspjela osigurati uvjete za realizaciju dugoročnog plana razvoja Crnomorske flote. On je tom prilikom napomenuo da pomorska vojna baza u Novorosijsku igra vrlo važnu ulogu za ukupnu funkcionalnost Crnomorske flote, kao i za grupiranje podvodnih borbenih potencijala ruske ratne mornarice.

Stručnjak je posebno pohvalio snažno ojačavanje zone Crnomorske flote sredstvima za protuzračnu i proturaketnu obranu, kao i udarnim sustavima klase "kopno-more" koji su naoružani supersoničnim protubrodskim raketama velike razorne moći. Prema njegovim riječima, u naoružanju flote se nalaze najsuvremeniji sustavi PZO, lovačka komponenta, obalni raketni sustavi velikog dometa.

"Događaji koji su se dogodili 2014. godine pomogli su Crnomorskoj floti da dramatično uveća svoje operativne i borbene sposobnosti. Danas je naša vojska u stanju uspješno odgovoriti na sve oblike provokacija i potencijalnih opasnosti koje mogu generirati Ukrajina, pomorske snage NATO-a i SAD-a, koji vrše regularnu rotaciju svojih ratnih brodova u bazenu Crnog mora", ističe Knutov.