Sovjetsko cjepivo protiv tuberkuloze spašava od koronavirusa? Je li to moguće?

Igor Ivanko/Moskva Agency
U medijima se razmatra pitanje može li cjepivo protiv tuberkuloze zaštititi ljude od koronavirusa?

Agencije BloombergReuters, Daily Mail i The New York Times pišu o BCG (Bacillus Calmette-Guérin) cjepivu koje je u svijetu široko rasprostranjeno već gotovo čitavo stoljeće, i o iznenadnim informacijama da bi ono moglo biti oružje protiv pandemije COVID-19.

U cijeloj Rusiji je to cjepivo obavezno za svu djecu od 3. do 5. godine života (ukoliko nema kontraindikacija). Može li se time objasniti činjenica da u Ruskoj Federaciji još uvijek nema mnogo oboljelih?

Odakle potječu podaci o vezi između BCG cjepiva i koronavirusa?

Prvi put je ta veza spomenuta u istraživanju suradnika američkog Koledža za osteopatsku medicinu. Naime, 28. ožujka se na stranici MedRxiv pojavio preprint njihovog članka gdje se ukazuje na razliku između smrtnosti od koronavirusa u zemljama gdje je BCG cijepljenje obavezno i zemljama gdje se to cjepivo daje po želji ili se uopće ne daje. U ovim drugim zemljama je smrtnost trideset puta veća.

Prema verziji autora članka, time se objašnjava otkud toliko velika razlika u pokazateljima između Španjolske i Portugala. U Španjolskoj je smrtnost znatno veća, a tamo je program obaveznog BCG cijepljenja obustavljen 1981. godine. U Portugalu je obustavljen tek 2017. Isto vrijedi za teritorij nekadašnje Istočne Njemačke, gdje je cijepljenje bilo obavezno i gdje je smrtnost sada manja nego na teritoriju nekadašnje Zapadne Njemačke.

O kakvom cjepivu se radi?

To je jedino certificirano cjepivo od tuberkuloze. Njega svake godine primi 130 milijuna ljudi u cijelom svijetu. Ako se za presjek uzme stanje iz 2018. godine, to cijepljenje se provodi u 153 zemlje. U razvijenim zemljama je djelomično (samo za djecu iz rizične skupine) ili se uopće ne vrši zbog krajnje niskog postotka oboljelih od tuberkuloze. Sjedinjene Države i Nizozemska, primjerice, nikada nisu provodile masovno BCG cijepljenje.

Liječnik pregledava pacijenta u kabinetu za fluorografiju.

Pa ipak, u cijelom svijetu svake godine od tuberkuloze umre oko 10 milijuna ljudi. Zbog toga je cijepljenje još uvijek obavezno u zemljama s visokim rizikom. Konkretno, obavezno je u Brazilu, Rusiji, Indiji, Kini i Južnoj Africi. Ovo cjepivo ne jamči apsolutni imunitet, no pruža zaštitu u 60-80% slučajeva.

Tko je otkrio cjepivo? Je li ono zaista stvoreno u SSSR-u?

Jedan od laboratorija Instituta za imunologiju Ministarstva zdravstva SSSR-a (danas Institut za imunologiju Ministarstva zdravstva Ruske Federacije).

SSSR je bio prva zemlju u kojoj je ovo cjepivo postalo obavezno za sve građane, ali je nastalo u Francuskoj 1919. godine. Napravili su ga znanstvenici Albert Calmette i Camille Guérin, iskoristivši razblaženi iscjedak soja živog kravljeg bacila tuberkuloze. Calmette je 1925. predao cjepivo sovjetskim znanstvenicima da ga usavrše, a ovi su zatim dokazali njegovu učinkovitost. Tri godine kasnije cjepivo je prihvatila Liga naroda.

Štiti li cijepljenje i od drugih bolesti?

Odavno se vrše takva istraživanja. U ovom trenutku se smatra da BCG ima zaštitni učinak u 20% slučajeva lepre. Primjenjuje se i u imunoterapiji karcinoma mokraćnog mjehura, a do 2015. godine se smatralo da je ovo cjepivo učinkovito i u borbi protiv burulijskog čira.

Može li pomoći i u slučaju novog koronavirusa?

Znanstveno-istraživački institut za hitnu medicinsku pomoć

Potrebno je obaviti bar istraživanja na fokus grupama. U ožujku se saznalo da će ona biti obavljena u Australiji, Nizozemskoj, Njemačkoj i Grčkoj. Pa ipak, već je prisutna velika doza skepse kada je riječ o učinkovitosti BCG cjepiva u slučaju koronavirusa. Ako je ta teorija točna, zašto je bilo toliko zaraženih u Kini, gdje je BCG cijepljenje obavezno?

Trajanje djelovanja BCG zaštite nije precizno ustanovljeno. Smatra se da je ona u punoj mjeri aktivna 10-15 godina, nakon čega njezin efekt slabi, i to ukoliko je riječ o cijepljenju djeteta. Cijepljenje odraslih ljudi može imati prilično slab učinak.

Autori istraživanja o vezi između BCG cjepiva i koronavirusne bolesti i sami skreću pozornost na sljedeće: "Različite zemlje imaju različite vremenske okvire BCG cijepljenja i koriste različite sojeve bakterija". Nitko se nije bavio istraživanjem pitanja koji soj učinkovitije sprečava širenje infekcije.

Što kažu ruski liječnici?

"BCG cijepljenje je jedan od načina da se stimulira imunitet. U određenim stanjima to uistinu pomaže. Ali da bi se to ocijenilo, potrebna su kvalitetna klinička istraživanja", kaže farmakolog Nikolaj Korobov, docent Fakulteta fundamentalne medicine Moskovskog državnog sveučilišta.

Gradska klinička bolnica br. 15

Sve u svemu, mogući učinak cijepljenja protiv koronavirusa u Rusiji zasad nije prihvaćen u stručnim krugovima.

"Prenošenje infekcije kapljičnim (aerogenim) putem je jedino zajedničko što imaju koronavirus i tuberkuloza. Sve ostalo je nečija fantazija", smatra glavni fizijatar Sankt-Peterburga, primarijus Gradskog tuberkuloznog dispanzera Aleksandar Panteljejev. "BCG cjepivo štiti najviše 10 godina. U odraslom organizmu ono već po definiciji nije živo i zato je neozbiljno govoriti o tome da je stvoren određeni imunitet na koronavirus. Pored toga, u pitanju su potpuno različiti tipovi infekcije. Uopće nije jasno koji mehanizam bi tu mogao djelvoati u oba slučaja."

Snimke virusa Covid-19 napravljene kroz mikroskop u Državnom znanstvenom centru za virologiju i biotehnologije

Ali čak i ako se pretpostavi da je BCG cjepivo djelotvorno, u skorije vrijeme se ne treba uzdati u njega. "Potrebno je dosta vremena da se nakon cijepljenja razvije imunitet. Mala je vjerojatnost da to cjepivo može pomoći u ovom trenutku", smatra imunolog Vladimir Bolibok.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće