Breaking Defense: Zašto bi najveći neprijatelj snaga NATO- u pohodu na Rusiju mogli postati mostovi?

U tekstu se navodi da bi u slučaju potencijalnog konflikta između Rusije i SAD-a koncentracija bitaka bila fokusirana na prostoru današnje Istočne Europe, gdje se nalazi veliki broj riječnih vodotokova. Prema tim navodima, za eventualno slanje pojačanja ili za odstupanje kopnenih snaga NATO -a angažirane će jedinice morati koristiti veliki broj mostova koji nemaju veću nosivost od 55 tona.

Na taj će način većini osnovnih borbenih tenkova koji se nalaze u sastavu oklopnih jedinica NATO-a biti zabranjeno ili pak vrlo rizično prelaziti preko ovih mostova. Tenkovi poput američkog M1 Abramsa, britanskog Challengera II, njemačkog Leoparda II, pa i francuskog Leclerca svojom masom nadilaze dozvoljenu nosivost mostovnih konstrukcija koje se nalaze na ovom prostoru.

U tekstu se također navodi da su mostovi na prostoru Istočne Europe poslije Drugog svjetskog rata građeni za sovjetsku oklopnu tehniku koju su uglavnom činili tenkovi koji nisu prelazili masu od 45 tona. I bez obzira na mogućnosti američkih inženjerijskih postrojbi da u složenim uvjetima naprave pontonske mostove, pitanje je kako bi se to sve odvijalo kada bi se pod snažnom neprijateljskom vatrom morale forsirati velike istočnoeuropske rijeke.

Nedavno smo pisali o tome da je jedan od ključnih zadataka NATO-a u potencijalnom ratu s Rusijom likvidacija enklave koja se nalazi oko grada Kalinjingrada. Svi su ratni planovi NATO-a fokusirani na razradu scenarija koji bi doveli do brzog zauzimanja Kalinjingradske oblasti. Najveća pažnja zapadnih obavještajnih struktura, ali i različitih vojnih, ekonomskih, političkih stručnjaka, usmjerena je na ovu oblast, gdje se pokušava otkriti stvarna snaga i brojnost ruske vojske u ovoj strateški izuzetno važnoj zoni, koja se nalazi u srcu Europe.