Tri najbolja modela ruske vojne tehnike u 2019. godini

Jedan od najvećih vojnih dronova na svijetu

Korporacija "Suhoj" je adaptirala svoj najnoviji lovački avion pete generacije Su-57 i napravila bespilotne letjelice koje bi u budućnosti potencijalno mogle zamijeniti avione u ratnim djelovanjima.

Prvi let najnovije bespilotne letjelice "Ohotnik" koja bi trebala postati prvi teški dron s jurišnim funkcijama u Oružanim snagama RF.

JSC Sukhoi Company/Global Look Press

Projekt pod nazivom "Ohotnik" ("Lovac"), prvi i zasad jedini prototip ove vrste, već je demonstrirao svoje mogućnosti u neposrednoj blizini Moskve. Ova letjelica se još uvijek ne nalazi u arsenalu ruske vojske, jer mora proći čitav niz testova prije uvođenja u eksploataciju, tj. prije "vatrenog krštenja" u borbama protiv terorističke organizacije "Islamska Država" u Siriji.

"Ohotnik" je napravljen po aerodinamičkoj shemi "letećeg krila". To je jedno od najnovijih dostignuća epohe koje omogućuje da silueta budućih aviona "nestane" na nebeskom svodu i da se tako letjelice još bolje zaštite od neprijateljskih radara i sredstava PZO, a također imaju mnogo veću vatrenu moć.

"Ohotnik" je jedan od najvećih vojnih dronova na svijetu. Teži je od pojedinih suvremenih lovaca (20 tona) i razvija visoku podzvučnu brzinu (1000 km/h).

Ovo je prva ruska bespilotna letjelica u kojoj su primijenjene tehnologije umjetne inteligencije. To znači da ona samostalno ulazi u zonu borbenih djelovanja i otkriva neprijateljske ciljeve. Pa ipak, samo operater može otvarati vatru, jer ruski generali ne žele prepustiti robotu ljudske živote (pa čak ni živote terorista).

Kako je već navedeno, vojska upravo testira projektile, i ta testiranja su strogo čuvana vojna tajna, ali se ipak zna da su pojedine bombe i rakete u ovom dronu integrirane s lovačkim avionom Su-57, jer su to letjelice sličnog tipa.

Novi dronovi-kamikaze koji eksplodiraju u sudaru s ciljem

Koncern "Kalašnjikov" je 2019. godine izbacio novi sustav dronova "ZALA Lancet". Ova manja bespilotna letjelica nosi bombe koje ekslodiraju kada dron udari u neprijateljski cilj.

Koncern "Kalašnjikov" je konstruirao prvi ruski "patrolni" udarni dron-kamikazu "ZALA Lancet".

Kalashnikov Media/Global Look Press

Prema priopćenju kompanije, bespilotna letjelica je već testirana u akciji.

"ZALA Lancet" je pametno višenamjensko oružje koje samostalno nalazi i uništava cilj. Sustav sadrži visokopreciznu udarnu komponentu, a također module za motrenje, navigaciju i komunikaciju. Dron samostalno prepoznaje teren i nema potrebu za bilo kakvom kopnenom ili mornaričkom infrastrukturom.

Bespilotna letjelica "ZALA Lancet" ima nekoliko sustava za navođenje, a pored toga prenosi video-snimku koja se koristi za potvrdu uspješnog pogotka. Detonator udarne komponente ima sustav za aktivaciju prije kontakta, što znači da punjenje može eksplodirati nekoliko metara prije sudara s ciljem. Tako se povećava površina djelovanja eksplozije. Domet drona je 40 kilometara, a maksimalna ukupna poletna masa mu je 12 kilograma.

Po riječima inženjera koncerna "Kalašnjikov", ovo relativno jeftino oružje može se koristiti protiv tenkova i oklopne tehnike koja košta milijune dolara, a koju koriste teroristi i strane vojske.

Dronovi-kamikaze su dio suvremene tendencije stvaranja jeftine bespilotne zračne armade koja bi mogla promijeniti uvjete suvremenog ratovanja.

Bespilotno spasilačko plovilo za izvlačenje ljudi iz vode

U ljeto 2019. godine ruski vojni inženjeri iz tvrtke RADAR MMS demonstrirali su tehnologiju koja najbolje može pomoći u spašavanju civila.

Bespilotno plovilo s umjetnom inteligencijom "Aurora" za potragu i spašavanje.

RADAR MMS

Ovo bespilotno plovilo za potragu i spašavanje utopljenika poslije brodoloma zove se "Aurora", posjeduje umjetnu inteligenciju i može samostalno identificirati čovjeka koji se utapa u vodi, brzo doploviti do njega i poslužiti mu kao daska za spašavanje.

Kreatori kažu da su u ovom projektu korištene neurotehnologije zahvaljujući kojima ploveći dron "vidi" isto kao čovjek. Osjetljivi nizovi neurona zajedno s ostalim podacima omogućuju "Aurori" da razlikuje ljude od krhotina i komada broda. Ovi strojevi funkcioniraju i u lošim vremenskim uvjetima - u pljuskovima, magli, jakim valovima i minimalnoj vidljivosti.

Ploveći se dron može prikačiti za vojni i civilni brod i automatski se aktivirati u slučaju katastrofe, a može se i brzo dostaviti na mjesto brodoloma pomoću helikoptera iz najbližeg pristaništa.