Udarac "Komete": Kako je prva sovjetska krstareća raketa iznenadila svoje konstruktore

davidelit/wikimedia.org
U vodama blizu Feodosije je 21. studenog 1952. godine potonula krstarica "Crveni Kavkaz", koja je prije toga sudjelovala u preko 60 borbenih pohoda. Legendarni brod je prepolovljen kada ga je pogodila prva ruska protubrodska krstareća raketa serijske proizvodnje KS-1 "Kometa", lansirana iz zraka. Bio je to jedan od prototipa suvremenih krstarećih raketa.

Bio je to "avion-projektil". Rad na njemu je započet 1948. godine u Specijalnom birou br. 1 (SB-1) Narodnog komesarijata za unutarnje poslove (NKVD). Budući raketni sustav je bio inovativni projekt za SSSR u ono vrijeme, a kao osnova je poslužio diplomski rad Sergeja Berije, sina čuvenog Lavrentija Berije. Naime, 23-godišnjem Sergeju je povjereno mjesto zamjenika načelnika ureda, a za rukovoditelja i glavnog konstruktora je imenovan doktor tehničkih znanosti Pavel Nikolajevič Kuksenko.

U prvim fazama rada SB-1 angažirani su i njemački stručnjaci. Neki od njih su bili ratni zarobljenici, a neki su se dobrovoljno preselili u Sovjetski Savez. Postojao je i "specijalni kontingent", tj. zatvorenici među kojima je, primjerice, bio poznati matematičar i dopisni član Akademije znanosti SSSR-a Nikolaj Košljakov.

Konstruktori su imali zadatak napraviti "avion-projektil" na bazi raketa 10H i 14H koje su konstruirane u konstruktorskom birou Vladimira Čelomeja. Uzgred, konstruiranje "Komete" se odvijalo na neobičan način. Najprije je osmišljen sustav upravljanja, pa su tek onda birane varijante rakete koje odgovaraju tom sustavu.

U studenom 1949. godine je predstavljen nacrt aviona-projektila. Izvana je nalikovao na umanjenu kopiju lovca MiG-15, s time što su na mjestu pilotske kabine bili dio s aparaturom sustava za upravljanje i nagazno-kumulativna bojeva glava. Na tu verziju "Komete" su montirani turbomlazni motori RD-500 K.

Da bi se ubrzalo testiranje tadašnjeg najmodernijeg oružja, napravljena su četiri probna modela kojima je upravljao pilot, tj. s pilotskom kabinom umjesto bojeve glave. Avion-projektil je razvijao neobično veliku brzinu za ono vrijeme. Na visini od tri kilometra "Kometa" je letjela 1060 kilometara na sat, a aterirala je brzinom od 270 do 290 km/h.

Odlučeno je da raketu nosi zrakoplov Tu-4. "Kometa" je testirana blizu obala Krima, između Kerča i Feodosije.

Prvi let je izveden 4. siječnja 1951. godine. U pilotskoj kabini je bio legendarni probni pilot i dvostruki Heroj Sovjetskog Saveza Amet-Han Sultan. Grupa od četiri pilota je izvela ukupno oko 150 pilotiranih letova na avionu-projektilu.

Glavno testiranje je bilo planirano za studeni 1952. godine. "Kometa" se odvojila od nosača i ustremila na krstaricu "Crveni Kavkaz". Nitko nije imao namjeru potopiti dragocjeni brod i zato je raketa imala bojevu glavu bez eksplozivnog punjenja. Brod je bio udaljen 20 kilometara od obale. "Kometa" se odvojila od aviona-nosača na udaljenosti od 80-85 kilometara od cilja.

Krstarica

Rezultat gađanja je nadmašio očekivanja konstruktora. Avion-projektil težak dvije tone udario je u metu brzinom zvuka i potpuno probio brod. Bojeva glava je eksplodirala, iako nije imala eksplozivno punjenje, i doslovno je presjekla brod na dvije polovice.

Još uvijek se ne zna je li tom prilikom probijen oklop "Crvenog Kavkaza" debeo 100 milimetara, ali je činjenica da je brod s deplasmanom preko 7000 tona potonuo 12 minuta nakon eksplozije.

Kasnije je Sergej Berija usporedio prva testiranja atomske bombe, čiji je bio svjedok, s učinkom ove rakete: "Dojam je svakako moćan, ali nije potresan. Na mene je, recimo, daleko veći dojam ostavilo testiranje našeg projektila koji je doslovno probušio 'Crveni Kavkaz'. Ušao je na jednoj strani broda i izašao na drugoj."

Sustav "Kometa" je službeno uveden u eksploataciju 1953. godine. Godinu dana kasnije je odlučeno da se na njegovoj osnovi naprave još dvije modifikacije - brodski sustav za krstarice projekta 67 i obalni sustav "Strela". Od prve modifikacije se odustalo kada je napravljen probni primjerak, a za drugu je ubrzo zatim pokrenuta proizvodnja raketnog sustava podzemnog baziranja, prvog takve vrste u svijetu.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće