Bolja od LED žarulje? U Rusiji napravljena revolucionarna "vječna" svjetiljka

Getty Images
Ona je pouzdanija, trajnija i jače svijetli od bilo koje druge žarulje trenutno dostupne na tržištu. Osim toga, u slučaju masovne proizvodnje će biti jeftina.

LED žarulje su osvijetlile naše živote relativno nedavno kao učinkovitija alternativa starim električnim žarulja. Ali izgleda da je i njima stigla konkurencija. Istraživači s Moskovskog fizičko-tehničkog instituta (MFTI) i Fizičkog instituta "Lebedev" Ruske akademije znanosti napravili su prototip katodoluminiscentne lampe za osvjetljenje. Ova tehnologija se proučava od 80-ih godina, ali bez uspjeha - sve do sada.

Nova se žarulja napravljena u Rusiji oslanja na fenomen autoelektronske emisije i funkcionira po istom principu kao stari televizijski aparati: pomoću katodnih cijevi. Ova tehnologija ima veliki broj prednosti, kažu njezini kreatori. Može emitirati svjetlost bilo koje boje (od crvene do ultraljubičaste) i funkcionirati u gotovo svim uvjetima.

"Pokušali smo svjetiljku staviti u tekući dušik na minus 180 stupnjeva Celzija i nastavila je raditi! Zatim smo je zagrijali do 300 stupnjeva Celzija i također je nastavila raditi", kaže profesor Jevgenij Šešin, zamjenik šefa katedre za vakuumsku elektroniku na MFTI-ju, koji je bio na čelu istraživačkog tima.

Katodoluminiscentna žarulja, koja je u Rusiji dobila nadimak "Šešinova svjetiljka", ne gubi učinkovitost s vremenom i nema rok trajanja. Ako bi se masovno proizvodila, bila bi jeftina (oko 30 rubalja ili 0,47 dolara) i radila bi do 10 000 sati. To izgleda malo u usporedbi s LED žaruljama, koje imaju procijenjeno trajanje od 50 000 sati, ali u praksi LED žarulje mogu brzo izgubiti sjaj.

"Za razliku od LED žarulje, našoj svjetiljci ne škode visoke temperature. Može se koristiti tamo gdje diode brzo izgube sjaj, poput ugradbene svjetiljke na stropu, gdje nema dovoljno hlađenja", kaže koautor projekta Dmitrij Ozol s katedre za vakuumsku elektroniku na MFTI-ju.

Šešinova svjetiljka je također ekološki čistija alternativa u odnosu na ultraljubičaste fluorescentne cijevi, koje će uskoro biti zabranjene unutar Minamatske konvencije Ujedinjenih naroda o živi. Kako objašnjava Mihail Danilkin s Fizičkog instituta "Lebedev" Ruske akademije znanosti, neke industrije koje koriste svjetiljke sa živom za sterilizaciju vode i dezinfekciju zraka, primjerice, mogu biti vrlo spore.

"Rusija nije jedina zemlja koja je zainteresirana za katodoluminiscentnu tehnologiju osvjetljenja. I u SAD-u su bili pokušaji masovne proizvodnje ovakvih žarulja, ali, kao i stari televizori, one su bile glomazne i bilo je potrebno vrijeme da se katoda zagrije na radnu temperaturu, što je odbijalo potrošače. Šešinova svjetiljka, međutim, ne traži nikakvo zagrijavanje, a osim toga, tehnološki je napredna i jeftina u proizvodnji ", kaže profesor Šešin. "Ova tehnologija je naš know-how, nitko drugi na svijetu je ne posjeduje."

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće