El País: Sibir gori, a Grenland se topi

Ilja Najmušin/Reuters
Autor članka u španjolskom listu El País zabrinuto i emotivno piše o toplom vremenu na Aljasci, o topljenju ledenjaka na Grenlandu i požarima u Sibiru. On smatra da je sve to posljedica globalnog otopljavanja i upozorava: ako se globalno otopljavanje odmah ne zaustavi, postoji sve veći rizik da će se ogromne površine kopna naći pod vodom.

Kombinacija nekoliko čimbenika ubrzava promjenu klime, piše španjolski list El País.

Aljaska danas nije obavezno sinonim za hladnoću. U Anchorageu, najgušće naseljenom gradu američke države Aljaska, koji se nalazi na sjeverozapadu zemlje, 4. srpnja je zabilježena je temperatura od 32°C, što je nezapamćeno za ove predjele. Prema podacima ekološke organizacije "Greenpeace", istovremeno se na Grenlandu vječni led topi nevjerojatnom brzinom, a u Sibiru su ove godine požari uništili skoro 15 milijuna hektara šume. Veći dio šumskih požara koji bjesne u ruskim prostranstvima zahvaća slabo naseljene predjele, gde vlasti čak i nemaju obavezu ih gasiti. Prema procjeni ekologa, u Sibiru gdje se Vladimir Putin obično šeće ili sunča, izgorjelim šumama će biti potrebno više od stotinu godina da se obnove, piše El País.

Ova kombinacija čimbenika samo ubrzava promjenu klime, smatra španjolski novinar.  Australski istraživač John Church upozorava: "Uskoro se klima može kardinalno promijeniti". Ako se odmah ne zaustavi globalno zatopljenje, postoji sve veći rizik od toga da će se ogromne površine kopna naći pod vodom. "Koktel" od nakupljenih stakleničkih plinova i povećanje temperature atmosfere dovest će do porasta razine mora i novih opasnosti.

Ovog ljeta već se mogu čuti pozivi na uzbunu. Glaciolozi tvrde da je otopljavanje na Aljasci posljedica povišene temperature u tropskoj zoni Tihog oceana zbog povećanja emisije stakleničkih plinova. Osim toga, u srpnju je ledeni štit Grenlanda izgubio 197 milijardi tona leda, što je ekvivalent 80 milijuna olimpijskih bazena. Ako se tako nastavi, moglo bi doći do jednog od najvećih topljenja leda na Grenlandu od 1950. godine, od kada se provode istraživanja na osnovu provjerene metodologije.

Divovski danski otok često se koristi za procjenu štete koju može pretrpjeti naš planet. Istraživači su izračunali da ako se istope svi ledenjaci na Grenlandu, na nekim mjestima na Zemlji razina mora može porasti za čak sedam metara.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće