Otkriva neprijatelja po elektronskom tragu: Zašto je modernizirani "Ovod" postao tako ubojit?

Ovakve sposobnosti malih raketnih brodova klase 1234 "Ovod" su zasluga ugradnje suvremene pasivne stanice radioelektronskog izviđanja. Istovremeno, "mališa" koji je opremljen ovim "svevidećim okom" ostaje nevidljiv za neprijatelja, što je od izuzetne važnosti za suvremeni ratni brod.

Prva takva pasivna stanica za radioelektronsko izviđanje je već integrirana na palubu malog raketnog broda "Smerč". Ona je zamijenila stariji kompleks "Titan", rekli su časnici iz Glavnog zapovjedništva ruske RM, prenosi ruski portal Izvestija. Izvjesno je da je nova radioelektronska stanica prošla set praktičnih testiranja prije njezinog definitivnog usvajanja u naoružanje ruske ratne mornarice, kao što je to, uostalom, praksa sa svim tipovima novog naoružanja i borbene tehnike. Međutim, njezino pravo ime i precizne tehničko-taktičke karakteristike za sada nisu poznate, točnije drže se u strogoj tajnosti.

Prikriveno prilaženje u zonu efektivnog dometa

Nova stanica radi bez emitiranja radiovalova, točnije, ona prati situaciju u radioelektronskom polju i bilježi svaku izmjenu u njegovom spektru. Specijalni visokoosjetljivi prijemnik analizira signale koji se odbijaju od drugih objekata.

Konfiguracija signala većine suvremenih ratnih brodova je danas dobro poznata, na temelju čega nova aparatura vrlo lako može ustanoviti o kojem se točno brodu radi, bez da uključuje osnovni opažački radar.

Ovaj sustav daje brodovima klase "Ovod" niz prednosti u borbi protiv potencijalnog neprijatelja. Zahvaljujući ovim novinama, ruski mali raketni brodovi mogu u potpuno neprimjetnom (pasivnom) režimu rada otkriti, pratiti i napasti najsloženije površinske ciljeve na vodi, rekao je bivši načelnik Glavnog stožera ratne mornarice admiral Valentin Selivanov.

"Tajnovitost je jedna od najvažnijih borbenih karakteristika suvremenog ratnog broda. Za vrijeme izvođenja pomorskih borbenih operacija, neprijatelj se traži pomoću specijalnih uređaja za opažanje. Oni 'love' različite tipove demaskirajućih efekata, prilikom čega se najviše oslanjaju na svoje opažačke radare. Onaj brod koji ima manju radarsku reflektivnost-vidljivost imat će veću šansu da se primakne na udaljenost s koje može učinkovito djelovati po neprijatelju. Uporaba pasivnog radara će omogućiti malim raketnim brodovima da prvi dobiju potpunu informaciju o neprijatelju i otkriju njegovu točnu poziciju", rekao je ruski vojni stručnjak.

Teoretski, mali raketni brodovi klase 1234 "Ovod" kod kojih je radarska reflektivnost značajno smanjena mogu se približiti i borbenim objektima od strateškog značaja kakvi su, primjerice, nosači aviona, i udarom protubrodskih raketa izbaciti iz stroja plovila velikog deplasmana. Kako navodi Viktor Salivanom, ovi brodovi u svom naoružanju imaju suvremene protubrodske rakete H-35 dometa i do 260 km.

Pri tome mali raketni brod uopće ne mora znati točne koordinate neprijatelja. Dovoljno je samo da se raketa H-35 lansira u šire područje u kojem je visokoosjetljivi prijemnik pasivne radioelektronske stanice fiksirao aktivnost neprijateljskih radara ili njegovih brodskih elektronskih sustava koji također emitiraju određeno zračenje. Raketa H-35, koja je opremljena aktivnom radarskom glavom za samonavođenje, samostalno će otkriti i pogoditi svoj cilj.

Veliki desantni brod "Azov"

Aleksej Malgavko/Sputnik

Uspješan projekt

Mali raketni brodovi klase 1234 "Ovod" su konstruirani 60-ih godina prošlog stoljeća u lenjingradskom pomorskom konstruktorskom birou "Almaz".

Sovjetska flota je od svojih brodograđevinskih tvornica tražila jeftin i kompaktan, ali za to vrijeme i pokretljiv brod, koji će biti opremljen snažnim raketnim protubrodskim naoružanjem.

Ideja stvaranja ovih brodova, kao i njezina materijalizacija kroz dobro osmišljen i izbalansiran projekt, pokazala se vrlo uspješnom. Izuzetno mali ratni brod (dužine od svega 57 metara i širine do 12 metara) je prezasićen različitim naoružanjem. Bazične verzije klase "Ovod" u svom  su naoružanju imale dva odvojena lansera s po tri protubrodske rakete "Malahit" u svakom (ukupno šest raketa). Tu se još našlo mjesta i za protuzračni raketni sustav "Osa-M" i brzometni artiljerijski top AK-176 u kalibru 76 mm (ili umjesto njega dva modula AK-725 s topovima kalibra 57 mm).

Na kasnije prepravke ovog broda postavljeni su i dopunski moduli opremljeni rotacijskim topovima AK-630M kalibra 30 mm, koji se zahvaljujući svojoj impresivnoj gustoći vatre učinkovito mogu upotrijebiti i za obaranje zračnih ciljeva.

Sovjetska ratna mornarica je specijalno za brodove klase "Ovod" uvela u kategorizaciju borbenih plovila novi izraz - mali raketni brod. U zemljama koje su članice NATO saveza ovu klasu sovjetskih/ruskih brodova nazivaju raketnim korveta i prema njima se odnose s velikim respektom. Inače, u pomorskoj klasifikaciji korveta predstavlja ratni brod koji ima veće dimenzije i ukupni deplasman u odnosu na male raketne brodove koji su napravljeni u SSSR-u.

Podizanje "Ovoda" na još veću razinu

U ovom trenutku su za brodove klase 1234 "Ovod" napravljeni paketi ozbiljne modernizacije. Na njih se integriraju suvremena elektronika i motori, a također se preoružavaju novim protubrodskim raketama uvećanog dometa H-35 "Uran". Teoretski, na male raketne brodove mogu biti integrirane i izuzetno opasne supersonične rakete tipa "Oniks", koje su prije svega namijenjene za borbu protiv pojedinačnih i grupnih pomorskih ciljeva neprijatelja, koji su ešalonski zaštićeni snažnim proturaketnim i protuelektronskim sustavima (čitaj: udarne pomorske skupine koje predvode nosači zrakoplova na atomski pogon).

Do sada je proizvedeno nešto manje od 50 brodova klase 1234 "Ovod" u svim njegovim varijantama, uključujući i eksportne modifikacije. Ovi mali raketni brodovi se ne nalaze samo u naoružanju ratne mornarice SSSR-a, a kasnije Rusije. Njih su kupile i zemlje poput Alžira, Libije i Indije.

U ovom trenutku ruska ratna mornarice raspolaže s 12 malih raketnih brodova klase 1234.1 "Ovod" koji su u međuvremenu prošli pun ciklus modernizacije. Njihova najveća koncentracija se nalazi u sastavu Tihooceanske flote, gdje se nalaze četiri broda ove klase (MRK "Smerč" "Moroz" "Inej" i "Razliv"). Ovi brodovi su izgrađeni u razdoblju od 1985. do 1991., i svedeni su na jedan divizion koji osigurava ruske teritorijalne vode na dalekom Istoku. Kao što smo rekli, mali raketni brod "Smerč" je prvi u floti opremljen pasivnom stanicom za radioelektronsko izviđanje.

Teška atomska raketna krstarica "Petar Veliki"

Lav Fedosejev/TASS

Vatreno krštenje

Ruski mali raketni brodovi klase 1234.1 "Ovod" su stekli svoje prvo borbeno iskustvo prilikom operacije ruske vojske u Južnoj Osetiji, u kolovozu 2008. godine. Tada su brodovi ove klase "Miraž" i "Suzdalec" izveli operaciju osiguravanja dva velika desantna broda ("Cezar Kunjikov" i "Saratov") koji su prolazili kroz teritorijalne vode Republike Abhazije. U širem području osiguravanja ove skupine brodova primijećena je aktivnost pet neidentificiranih čamaca koji su se kretali velikom brzinom, a koji su svojom agresivnom plovidbom narušili sigurnu zonu oko desantnih brodova.

Nakon upozorenja koje nije ispoštovano od strane protivničkih čamaca, mali raketni brod "Miraž" je lansirao dvije protubrodske rakete "Malahit" koje su pogodile glavno neprijateljsko plovilo. Udar je bio precizan. Cilj je ubrzo iščeznuo s radara. Zatim se djelovalo još jednom raketom "Malahit", koja je ovog puta pogodila drugi čamac, od čijih posljedica je isti ubrzo potonuo.

U ovom trenutku ruska ratna mornarica izvodi velike radove na projektima modernizacije brodova specijaliziranih za pokrivanje bliže priobalne zone. Konkretno, na malim protupodmornički brodovima klase 1124M "Albatros", koji su napravljeni još za vrijeme SSSR-a, ugrađuju se digitalizirani hidroakustični kompleksi i novi tipovi protupodmorničkog naoružanja. Ovaj paket modernizacije će značajno podići borbene sposobnosti ovih brodova.