Zamislite da je sada 2030. godina i da ste u Rusiji. Dolazite na Moskovsku hyperloop stanicu, sjedate u kapsulu i stižete u Sankt-Peterburg za samo 33 minute. Gotovo da i ne primjećujete neobičnu brzinu od 1200 kilometara na sat i opušteno sjedite dok vas kapsula nosi kroz cijev s vakuumom u kulturnu prijestolnicu Rusije. To je prvi "hyperloop" sustav u Rusiji i cijelom svijetu, a vi ste jedan od njegovih prvih putnika!
Zanimljiva ideja, zar ne? Hyperloop je prvi osmislio Elon Musk 2012. godine, i ta ideja godinama opsjeda ljubitelje novih tehnologija. Suosnivač tvrtke Virgin Hyperloop One Josh Giegel je 2017. god čak pretpostavio da bi Rusija zaista mogla biti prva zemlja koja će realizirati ovaj projekt. U kojoj mjeri je, ipak, ta ideja ostvariva u današnjoj Rusiji? Možemo li se nadati da ćemo njezino ostvarenje vidjeti u skorijoj budućnosti?
U Rusiji su tijekom 2016. i 2017. godine učinjeni prvi koraci u pravcu realizacije hyperloopa, kada su tvrtka Hyperloop One i ruska tvrtka Summa investment and trading group razgovarale o planovima izgradnje teretnog hyperloopa dužine 65 kilometara koji bi spajao ruski Daleki istok i susjednu Kinu (Zarubino - Hunchun). Međutim, projekt je zapostavljen kada je 2018. godine uhićen Zijavudin Magomedov, investitor i suvlasnik Summe. Od tada nije bilo nikakvog opipljivog napretka po tom pitanju.
U kontekstu razgovora o izgradnji nove brze magistrale na liniji Moskva - Sankt-Peterburg ponovo su postale aktualne priče o hyperloopu. Ruski stručnjaci s Instituta za probleme prirodnih monopola (IPEM) izračunali su da bi predložena željeznička pruga mogla koštati 1,5 bilijuna rubalja (24 milijarde dolara), što je skuplje od hyperloopa koji bi koštao 1,18 bilijuna rubalja (19 milijardi dolara). A to dalje znači da je u pitanju alternativa koju treba uzeti u obzir.
Futuristički hyperloop je zaista mnogo uzbudljivija varijanta od nove, ali ipak obične željezničke pruge na karti Rusije. Pored toga, stručnjaci tvrde da takvo jedinstveno putovanje vjerojatno neće biti jeftino. Prema njihovim procjenama, najjeftinija karta u jednom smjeru bi koštala 16 100 rubalja (257 dolara), tj. 13-18% prosječne plaće žitelja Moskve ili Sankt-Peterburga. To dalje znači da bi hyperloop u Rusiji bio ekonomski opravdan samo ako bi njime svakoga dana putovalo 2,4-7,6% najbogatijih Rusa, što nije dovoljno da vlasti ovaj projekt ozbiljno uzmu u obzir.
Ni drugi ruski analitičari ne pokazuju pretjerani entuzijazam u pogledu budućnosti hyperloopa u Rusiji. Zasad ideja postoji samo na papiru i suviše je teško odrediti koliko bi koštala njezina realizacija. U svakom slučaju, zasad ovaj projekt djeluje kao posao koji nije unosan, kaže Genadij Nikolajev, stručnjak Akademije za financijski i investicijski menadžment. "Problem je u tome što u ovom trenutku nije moguće realizirati projekt tako da bude ekonomski opravdan. Da bi se povećao broj putnika, mora se povećati i broj cijevi, ali time projekt dodatno poskupljuje", kaže on. "To bi moglo biti privlačno za Kinu, gdje postoji potreba za opsluživanjem ogromnog broja putnika. U Rusiji ne postoji takav problem. Mi često razmatramo ekonomsku opravdanost brzih vlakova na liniji Moskva - Sankt-Peterburg, pa zar se onda ozbiljno može govoriti o hyperloopu? "
Nešto je veći optimist Petar Puškarjov, analitičar tvrtke TeleTrade. Prema njegovim riječima, čak i ako se ne radi o unosnom projektu, čak i ako je to ekonomski rizik, ipak bi hyperloop svakako bio odličan ruski brend koji bi privukao pažnju svjetske javnosti i mnoštvo turista. "Bit će to prvi i jedini takav projekt na svijetu", kaže on. "No u tom će slučaju biti potrebno da se on na pravi način promovira."
Sve u svemu, stručnjaci sumnjaju da će Rusija prva u svijetu realizirati ideju Elona Muska. Čak i ako se ne uzme u obzir ukupna ekonomska neopravdanost, i ako se pretpostavi da bi strani investitori mogli biti zainteresirani za financiranje takvog projekta u Rusiji, bit će mnogo geopolitičkih faktora koji bi mogli usporiti proces realizacije. "Strani investitori će morati uložiti velike sume novca, što je rizično s obzirom na [međunarodne] sankcije [kojima je Rusija danas izložena]", kaže Roman Aljehin, osnivač marketinške grupe "Aljehin i partneri". "U spoju sa sve lošijom investicijskom klimom, pritiskom države na biznis i konstantnim izmjenama poreznih pravila, to bi moglo potaknuti investitore da razmotre varijantu ulaganja u neku drugu zemlju s transparentnijim 'pravilima igre'."
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
