U krimskoj spilji "Tavrida" pronađeni jedinstveni ostaci prapovijesnih životinja

YouTube
U krimskoj spilji "Tavrida" znanstvenici su otkrili preko 20 vrsta prapovijesnih sisavaca i šest vrsta ptica, priopćio je Dmitrij Starcev, stariji znanstveni suradnik i vodeći metodičar Zoološkog muzeja "M. I. Globenko" Krimskog federalnog sveučilišta "V. I. Vernadski".

Po njegovim riječima, u tijeku je izgradnja federalne autoceste na području gdje se nalazi spilja i zato se ne vrše sustavna iskopavanja. Znanstvenici sada intenzivno rade na materijalu koji je iskopan u prvim mjesecima nakon otkrića ove spilje do kojega je došlo prošle godine, prenosi agencija RIA Novosti.

"Pomoću materijala koji smo sakupili opisali smo preko 20 vrsta sisavaca i šest vrsta ptica", rekao je Starcev.

Između ostalog, paleontolozi su opisali divovskog noja, devu koja je 50% veća od današnjih i Elasmotherium - ogromnog nosoroga s visokim rogom na čelu. Nosorog je bio visok dva i pol metra, dugačak pet metara i težak četiri-pet tona.

Znanstvenici su ujedno pronašli da su u pećini obitavale grabežljive zvijeri, među njima divovska hijena, sabljozube mačke, vukovi, lisice i medvjedi.

"Tamo je u različitim razdobljima, a možda i istovremeno, bio brlog raznih grabežljivih zvijeri. One su i doprinijele nagomilavanju ostataka drugih životinja. Većina kostiju je grizena i grebana. Tamo se ne može pronaći čitav kostur, sve su to ostaci hrane", istaknuo je Starcev.

On je precizirao da se radi na određivanju starosti iskopina, ali se već pretpostavlja da su stare oko 1,5 do 2 milijuna godina. Sama spilja je nastala prije 5-7 milijuna godina.

Pored toga, znanstvenici su blizu krimske spilje otkrili pojave koje upućuju na postojanje drugih podzemnih šupljina.

Po riječima predsjednika vijeća Ruskog saveza speleologa Genadija Samohina, na takav zaključak upućuju geofizička istraživanja.

"Sudeći po dobivenim podacima, najvjerojatnije tamo postoje i druge šupljine, tj. velike i zasad nepoznate galerije istog sustava. Dobivena slika po analogiji s otkrivenom spiljom daje znanstvenicima temelj za pretpostavku da je velika vjerojatnost postojanja drugih šupljina", rekao je Samohin.

On je ujedno istaknuo da je spilja možda i nekoliko puta duža od ovoga što je sada poznato.

"Uvjeren sam da ćemo tek pronaći vrlo veliku mrežu šupljina i da spilja nije dugačka 1300 metara nego desetak kilometara. To je najvjerojatnije, a možda je čak i duža. To je velika spilja čije nam otkrivanje predstoji, i mi ćemo je otkriti", rekao je ruski speleolog.

Jedinstveno otkriće su i fosfatni minerali. Ranije su spilju koristili slijepi miševi. Prilikom raspada njihovih ostataka u dodiru sa spiljskim stijenama formirala se tanka mineralna kora.

"Sve se to ovdje još uvijek razvija. Mi se trudimo objasniti procese koji su u tijeku. Još nam nije poznato sve što se tiče mineralogije. Ovo je jedinstvena pojava", rekao je Samohin.

On je dodao da je spilja dugo bila konzervirana i da su zbog toga minerali dobro očuvani.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće