Koliko je opasna prva ruska plutajuća nuklearna elektrana?

Bojenje plutajućeg energetskog bloka "Akademik Lomonosov" na bazi "Atomflot"

Lav Fedosejev/TASS
I pored kritika koje upućuju zaštitnici okoliša, prva ruska plutajuća nuklearna elektrana je spremna za puštanje u pogon. Može li ona odoljeti tsunamiju? Je li umjesnije usporediti je s Černobilom ili s nuklearnim ledolomcem?

Zapadni tisak već piše o "plutajućem Černobilu" ili "Černobilu na ledu", tj. o prvoj ruskoj plutajućoj nuklearnoj elektrani (FNNP). Njezinu izgradnju su kritizirale mnoge međunarodne ekološke organizacije. Prvo postrojenje takve vrste je brod "Akademik Lomonosov", koji će opskrbljivati električnom energijom Čukotsku regiju na ruskom Dalekom istoku, pridonijeti boljem korištenju resursa iz udaljenih regija Rusije i otvoriti put za izgradnju drugih pokretnih elektrana koje bi mogle koristiti mnoge zemlje diljem svijeta.

Po mišljenju kritičara, razvoj ovakvih postrojenja dodatno povećava opasnost od nove nuklearne katastrofe, a ujedno još više doprinosi promjeni klime na Zemlji putem opskrbe strujom rudnika ugljena u regiji. Pa ipak, je li sve to toliko opasno kao što izgleda?

Više od deset godina rada

U sklopu ruskih ambicija vezanih za razvoj Arktika, Sjevernog morskog puta i Čukotske regije s njezinim rudnim bogatstvima, "Rosenergoatom" (koji je dio "Rosatoma") je od baltičkog brodogradilišta u Sankt-Peterburgu, jednog od najvećih u Rusiji, naručio izgradnju plutajuće nuklearne elektrane "Akademik Lomonosov". Izgradnja i testiranje traju od 2007., tj. više od 10 godina.

Ove godine su sva testiranja okončana i postrojenje je početkom srpnja predano "Rosenergoatomu" koji posjeduje državnu licencu za eksploataciju ove ploveće nuklearne elektrane u narednih 10 godina, tj. do 2029. Plutajuće postrojenje nema vlastiti pogon tako da će ga tegljač u kolovozu odvući u morsku luku Pevek na Čukotki, gdje će "Akademik Lomonosov" početi proizvoditi prve kilovatsate električne energije u prosincu 2019. godine, kada budu završene sve probe i prilagođavanje infrastrukture.

Platforma duga 144 metra s dva nuklearna reaktora KLT-40 može proizvoditi 70 megavata električne energije i 50 Gcal/h toplinske energije, što je dovoljno za opskrbu 100 000 ljudi. (To otprilike iznosi 7% od ukupne energije koju proizvodi veliki komercijalni reaktor u SAD-u).

Prostorija za pretovar nuklearnog goriva plutajućeg energetskog bloka

Čukotka nije gusto naseljena (na ovom području živi oko 50 000 ljudi, a u Pevek 5000), ali će postrojenje opskrbljivati i luku Pevek, kao i tvrtke koje u ovoj regiji eksploatiraju nalazišta prirodnih resursa. Planirano je i da ploveća nuklearna elektrana zamijeni postojeće kapacitete Čaun-Bilibinskog energetskog čvorišta (Čaunska termoelektrana u Peveku i Bilibinska nuklearna elektrana u Bilibinu).

"Akademik Lomonosov" je u zasad jedina plutajuća nuklearna elektrana na svijetu. "Rosatom" već radi na stvaranju druge generacije plutajućih nuklearnih elektrana, tj. manjeg i optimiziranog plovećeg energetskog bloka s dva nuklearna reaktora RITM-200 od kojih svaki ima snagu 50 megavata. Prema podacima koje iznosi "Rosatom", za novo postrojenje se već zanimaju potencijalni klijenti na Bliskom istoku, u Sjevernoj Africi i Jugoistočnoj Aziji.

Da nije to novi Černobil?

Zaposleni u središnjem zapovjednom punktu plutajućeg energetskog bloka

Kritičari tvrde da je plutajuća nuklearna elektrana loša ideja. Oni kažu da ovo postrojenje nije otporno na tsunami i da može biti meta terorista, a opasno je i to što će se u njemu čuvati radioaktivni otpad i gorivo, jer može doći do sudara s drugim brodom. Organizacija "Greenpeace" smatra da bi bilo jeftinije investirati novac u razvoj obnovljivih izvora energije (primjerice, energije vjetra) u toj regiji, nego financirati i održavati plutajuću nuklearnu elektranu.

Drugi, međutim, ističu da ploveći nuklearni reaktor ne bi trebao izazivati zabrinutost, s obzirom na to da se nuklearni reaktori već desetljećima ugrađuju u podmornice, a i sama ideja uopće nije nova. Primjerice, u SAD-u je ratni brod iz Drugog svjetskog rata bio priključen u električnu mrežu Paname gdje je opskrbljivao strujom civilne i vojne objekte sve do 1976. godine.

Usporedba plutajuće nuklearne elektrane s Černobilom  je taktika zastrašivanja, smatra Dale Klein, bivši šef američke Nuklearne regulatorne komisije pri predsjedniku Georgeu Bushu, kojeg citira Verge. "Time se samo ljudi potiču na to da razmišljaju o nesretnom slučaju. Taj strah nije utemeljen na znanstvenim saznanjima. Cilj takvih izjava je zaista samo zastrašivanje", rekao je on.

Plutajuća nuklearna elektrana

Ruski autori ovog projekta potvrđuju spomenuto gledište i kažu da je potpuno neprimjereno uspoređivati ta dva projekta, a ujedno dodaju da je postrojenje napravljeno tako da može izdržati čak tsunami izazvan potresom jačine 9 stupnjeva Richterove ljestvice. "To su neosnovane tvrdnje, jer ovi reaktori rade na drugačiji način", rekao je za CNN Vladimir Iriminku, glavni inženjer "Akademika Lomonosova", zadužen za zaštitu okoliša. "Naravno, ono što se dogodilo u Černobilu ne smije se ponoviti... Ovaj reaktor će biti baziran u arktičkim vodama i stalno će se hladiti, tamo nema nestašice hladne vode."

Rješenje za daleke regije

Povodom sugestija da su bolji vjetrogeneratori, ruski stručnjaci kažu da i oni imaju svoje nedostatke. "Vjetrogeneratori su učinkoviti za opskrbu strujom konkretnih kućanstava, ali ne mogu osigurati električnu energiju za cijelu regiju i njegovu industriju", kaže glavni analitičar brokerske tvrtke TeleTrade Petar Puškarjov. "U Europi ima i onih koji postavljaju pitanje ekološkog aspekta vjetrogeneratora i kažu da njihove vibracije utječu na okolnu floru i faunu i tako remete ekosustav. Tako nešto može biti još izraženije na Arktiku. Pored toga, bilo bi skuplje i fizički teže izvedivo tamo postaviti vjetrogeneratore".

Zaposleni u strojnom pogonu plutajuće nuklearne elektrane

"Glavna prednost ovog postrojenja se sastoji u njegovoj mobilnosti i mogućnosti da radi 15 godina bez pauze. Pored toga, na kopnu neće ostajati nikakav radioaktivni otpad", smatra Gajdar Gasanov, stručnjak Međunarodnog financijskog centra. "I pored toga što je eksploatacija ovog centra skuplja od generatora alternativne energije, treba imati u vidu da u Rusiji 1 KW/h struje košta 6 rubalja (0,095 rubalja), a na Čukotki 17 rubalja (0,27 dolara). Samim tim je ovo postrojenje vrlo aktualno za regije koji nisu uključene u električnu mrežu."

Može li plovilo potonuti?

Realizacija projekta je trajala preko deset godina i sada će biti racionalnije i jednostavnije da se "Akademik Lomonosov" jednostavno provjeri na djelu, a ne da se razmatra koliko nam je on zaista potreban, smatra Petar Puškarjov. "Naravno, treba ga testirati u udaljenoj regiji koju je teško opskrbljivati većim količinama energije i gdje se ta energija ne može praviti na licu mjesta", kaže on. "To valja učiniti u regiji koju treba razvijati i gdje ljudi osjećaju potrebu za tim".

Ruska plutajuća nuklearna elektrana plovi kroz teritorijalne vode Danske.

Kao fizičar po obrazovanju, ovaj stručnjak tvrdi da se ideja plutajućih nuklearnih elektrana može pokazati kao sigurnija od svake nuklearne elektrane na kopnu. "Ako se FNNP stabilizira na vodi i ako se na odgovarajući način tehnički osigura, to postrojenje će raditi s manje rizika od svakog sličnog postrojenja na zemlji. Energetskom bloku ne mogu nauditi ni valovi, ni podvodne struje, pa čak ni tsunami", tvrdi on.

Po njegovim riječima, opasnost od bilo kakvih oštećenja ili ekstremnih vanjskih uvjeta u ovom slučaju je svedena na minimum, za razliku od situacije kada je, na primjer, reaktor na kopnu izložen potresu. "To se neće dogoditi na oceanu ako je 'Lomonosov' korektno konstruiran, kako tvrde njegovi tvorci. Nije slučajnost što naša flota nuklearnih ledolomaca pouzdano i neprekidno služi na Arktiku još od sovjetskog razdoblja. 'Akademik Lomonosov' je u suštini plovilo koje ne može potonuti, a ima isto 'atomsko srce' kao i ruski nuklearni ledolomci."

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće